Broj tražilaca azila iz BiH u Belgiji u septembru (posljednje informacije belgijskog odjeljenje za imigrante odnose se na period do 21. septembra) bio je 72, u avgustu je iznosio 81, dok je prethodnih mjeseci u prosjeku 30 bosanskohercegovačkih građana, ili onih koji se tako predstavljaju, zatražilo azil u Belgiji. Tim povodom je belgijsko diplomatsko predstavništvo u Sarajevu izdalo saopštenje za javnost kojim se upozorava na „visok porast zahtjeva za azil u Belgiji podnijetih od strane građana BiH, na prvom mjestu iz Modriče, Odžaka, Gradačca i distrikta Brčko“.

„Cifre jesu malo povećane, ali su i dalje vrlo niske“, kaže za DW Aleksandra Štiglmajer, direktorica programa „Bijela šengen lista“ u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI). „ Da, 70 ili 80 zahtjeva za azil je duplo više u odnosu na predhodnih 30, ali generalno govoreći, ovo je i dalje mali broj. Belgija mjesečno prima 2.000 zahtjeva za azil i nije mi jasno zašto su belgijske vlasti ovako reagovale“, kaže Štiglmajerova.

Da li su bh.  tražioci azila zaista iz BiH?

Podaci Eurostata govore da se do maja mjeseca na teritoriji cijele EU broj tražilaca azila iz BiH smanjio u odnosu na prošlu godinu za 40 procenata. U 2010. godini ta cifra je iznosila 2.105, dok je iz Srbije u toku iste godine, u EU stiglo preko 17.000 zahtjeva za azil. U EIS-u kažu i da se u posljednje vrijeme većina tražilaca azila, koji tvrde da su građani BiH, pojavljuju bez dokumenta u Belgiji, tako da je lokalnim vlastima teško da dokažu odakle oni zapravo dolaze. Do sada su problem predstavljali građani Srbije i Makedonije. Sada potencijalni azilanti misle da je bolje da kažu da su iz neke druge zemlje, misleći da će im šanse tako biti veće.

Sa druge strane, zbog dužine obrade zahtjeva za azil, tokom kojih je potencijalnim azilantima obezbijeđen smještaj, hrana, ljekarska njega i školovanje, lažni azilanti najčešće biraju Belgiju, Njemačku i Švedsku gdje, u prosjeku, cijela procedura može trajati i do godinu dana. A za većinu,uglavnom Roma, koji su najbrojniji među tražiocima azila sa Balkana, to predstavlja svojevrstan odmor od dnevne borbe za preživljavanje.

Razlikovati potražioce azila i ilegale imigrante

Povodom informacija koje se pojavile u bh. medijima, o „40.000 lažnih imigranata“ ili „azilanata“, kako drugi mediji prenose, Aleksandra Šitiglamjer ukazuje na veliku razliku između tražilaca azila i ilegalnih imigranata:

„Tražioci azila su svi prijavljeni putem svojih zahtjeva, dok se najčešće ne zna koliko ima ilegalnih imigranata. Izvjestan broj ih je uhvaćen. Možda sveukupno od 2.000 do 3.000 bh. građana je pronađeno da nelegalno boravi na cijeloj teritoriji EU. Ali, koliko ih ima u stvarnosti, koji nisu identifikovani, može biti i 10 puta više, ali to niko ne zna“, navodi Štiglmajerova.

I dok u ESI-u kažu da imaju informacije da su u BiH već reagovali u vidu informisanja javnosti i pojačanih graničnih kontrola, oni pozivaju zemlje članice EU da skraćivanjem procedura i same utiču na smanjenje broja lažnih azilanata. Istovremeno, čeka se i na dalji razvoj situacije jer iskustvo prethodnih godina pokazuje da se broj potražilaca azila uglavnom povećava kako se približavaju zimski mjeseci, jer ima siromašnih ljudi koji par mjeseci procedure za obradu azila vide kao način da lakše prezime.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić