U trenutku kada su oči Evropske unije, više nego inače, uprte u BiH, prije svega zbog pojačanih etničkih tenzija od početka rata u Ukrajini, grupa građana je zatražila smjenu šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera.

Građani smatraju da su koraci koje je poduzimao Sattler dodatno doprinijeli društvenim tenzijama „u smislu hranjenja i produbljivanja izlizane političke mantre koja se oslanja na uvećanje i instrumentalizaciju navodnih etničkih podjela“, navodi se u pismu upućenom Briselu, koje između ostalih potpisuju neformalna grupa građana Restart, Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, professor David Pettigrew (Southern Connecticut State University), građanska aktivistica Azra Zornić i mnogi drugi.

- pročitajte još:Boreljove kritike Dodika i pohvale Čovića

Oni zamjeraju Sattleru što je, kako navode, omogućio destruktivno djelovanje Dragana Čovića i Milorada Dodika u blokiranju funkcionisanja institucija Bosne i Hercegovine. Jer, "i Čovićevi i Dodikovi postupci olakšavaju destabilizirajuće interese Ruske Federacije u regionu, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu“, navodi se u pismu.

 Izmjene Izbornog zakona na EU principima ili po mjeri HDZ-a?

Sattleru se predbacuje da je, kako tvrde, ignorisao najaktivnije i najdosljednije zagovornike pravih evropskih vrijednosti s ciljem da se kroz osnivanje skupštine građana za neadekvatno raspravljanje o zamršenostima Izbornog zakona, postigne ranije zacrtan cilj – postizanje reforme izbornog zakonodavstva po mjeri gospodina Čovića.

Dodatnu pažnju izazvalo je pitanje EU parlamentaraca, koji tvrde kako je upravo Sattler blokirao visokog predstavnika Christiana Schmidta da donese odluku kojom bi se naredilo izdvajanje sredstava za Opće izbore u BiH.

Podsjećamo da je rok da Vijeće ministara BiH osigura novac za održavanje Općoh izbora bio 19.maj, te da je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda, kadar HDZ-a, već tri puta blokirao usvajanje budžeta BiH.

Zbog svega toga, nedavno je parlamentarac EU Thomas Waitz uputio pitanje Josepu Borrellu, šefu EU diplomatije i pozvao Sattlera da bezuvjetno omogući finansiranje izbora u BiH”, rekao je Waitz.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina smatra kako je zajednički interes političkih elita u BiH i u EU da dođu do nekakvog sporazuma o izbornom zakonu i ograničenoj ustavnoj reformi, zbog stalnih neuspjeha sve do danas.

“Dominantne političke lidere u BiH, pogotovo lidera HDZ-a Dragana Čovića vide ovu priliku da još više hermetički zatvore ovu verziju feudalizma pod vodstvom etničkih stranaka. Njegova dugotrajna prijetnja da će spriječiti održavanje izbora ima podršku Zagreba, a HDZ se zalaže za tu agendu i kod Evropske narodne stranke i u Evropskom parlamentu. Međutim, do sada bezuspješno“, rekao je Bassuener na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca BiH „Krug 99“ u Sarajevu, o temi „Savez iz očaja – EU i bosanskohercegovačke političke „elite“.

 Kritike pljušte sa svih strana

Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pod sve snažnijim je kritikama kako iz BiH, tako i iz EU zbog popuštanja nacionalistima iz HDZ BiH, ali i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji i ne kriju svoje težnje za podjelom Bosne i Hercegovine.

Tako su politički analitičari Toby Vogel i Bodo Weber, u zajedničkoj analizi za "EUobserver" upozorili da "u potrazi za brzim rezultatom u BiH, EU pokušava postići dogovor koji riskira učvršćivanje moći hrvatskih nacionalista koji se opiru potezima da zemlju učine funkcionalnijom".

Bodo Weber je još u martu 2019. godine izjavio kako bi izmjene Izbornog zakona trebale biti dio sveobuhvatnog procesa promjene Ustava BiH.

„Kriv je bivši komesar za proširenje Stefan Füle koji je prije deceniju prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod ‘implementacije presude Sejdić-Finci’ spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s Europskom unijom”, objasnio je tada Weber.

Iako je na insistiranje Međunarodne zajednice formirana Interresorna radna grupa unutar Parlamentarne skupštine BiH koje bi radila na izmjenama Izbornog zakona, svi pregovori koji su se vodili proteklih godina, u suštini nisu imali za cilj otklanjanje diskriminacije.

Azra Zornić, koja je tužila i dobila BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer joj nije omogućeno da bude izabrana u Dom naroda, smatra da su izmjene išle u pravcu podjele BiH, na način da se formira treći-hrvatski entitet.

„Ono što imamo u EU je činjenica da ovom zajednicom dominira politika Evropske narodne stranke, u kojoj su najglasniji i najuporniji europarlamentarci iz HDZ Hrvatske, na čelu sa Andrejem Plenkovićem, čiji je cilj da ostvari težnje Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, a to je podjela BiH između Srbije i Hrvatske“, smatra Zornić, navodeći kako izmjene Izbornog zakona nema nikakve veze sa zaštitom prava Hrvata u BiH, jer se oni baziraju samo na dio Hercegovine, njih, kako tvrdi, ne zanimaju Hrvati u RS ili Sarajevu.

EU brani Sattlera

Nasuprot kritikama, glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano je na konferenciji održanoj 3. juna stao u odbranu specijalnog predstavnika EU-a u BiH Johanna Sattlera.

"Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u potpunosti podržava rad ambasadora Sattlera i snažno odbacuje bilo kakve napade na njega, koji su potpuno neutemeljeni”, rekao je Stano. "Sve tvrdnje suprotne tome, kritike ili optužbe protiv ambasadora Sattlera neprihvatljive su klevete i ne pomažu približavanju BiH Evropskoj uniji”, rekao je Stano.

Ovakav odnos EU prema BiH nije dobar

"Umjesto da se razvije u moderno evropsko društvo", ukazuju građani u pismu upućenom Delegaciji EU u BiH, te sjedištu Evropske unije u Briselu, "Bosnu i Hercegovinu su, nakon rata privatizovali korumpirani političari koji imaju sve razloge da izbjegnu bilo kakav suštinski napredak i vladavinu prava, i koji su kreirali narativ koji je upravo suprotan evropskom, čineći Bosnu i Hercegovinu državom u kojoj se biti građanin pretvara u pogrdni status."

Oni na kraju pozivaju na zaokret u politici Evropske unije prema Bosni i Hercegovini insistirajući na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, kojih je ukupno pet.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu