Nakon kriminalizacije klevete, vlast u Republici Srpskoj donosi Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan "Zakon o stranim agentima". Finalna verzija zakona upućena je u parlament nekoliko časova prije isteka roka, navodno na telefonskoj sjednici vlade Republike Srpske.

„Sama ta procedura je bila netransparentna, tajna, kao da su zaboravili na to. Pa su onda rekli da je bila na telefonskoj sjednici, pa onda opet da nije“, kaže Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta, navodeći da je novi tekst zakona u nekim dijelovima rigidniji od nacrta, a da se ostatak odnosi na kozmetičke promjene.

Zabrana političkog djelovanja 

„Svaki zakon bi trebalo da unaprijedi neko djelovanje, ovaj to ne radi. Zabrana političkog djelovanja je široko definisana i mi ne znamo na šta se to odnosi. Tako da možete doći u situaciju da vas sve više ljudi proglašava stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima samo zato što kritički razmišljate“, kaže Žolja.

Nacrt zakona usvojen je u decembru prošle godine, bez obzira na upozorenja međunarodne javnosti da se radi o rigidnom zakonu, koji guši civilni sektor. Upozorenja su upućena i zbog kriminalizacije klevete, ali su izmjene Krivičnog zakona usvojene i stupile na snagu. „Prijedlog zakona o stranim agentima je represivan i nedemokratski“, ponovili su iz američke Ambasade u BiH, ističući da će zakon narušiti prava i slobode građana Republike Srpske. „Zakon bi koristio samo vladajućoj koaliciji“, poručuju iz Ambasade SAD.

S druge strane vlast RS je još početkom prošle godine uvjeravala da se radi o zakonu, koji je napravljen po uzoru na onaj u SAD. „On će biti doslovno prepisan zakon SAD-a. Oni u svom zakonu te strane nevladine organizacije ili one koje se finansiraju od stranaca, nazivaju stranim agentima na prostoru SAD-a. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti“, rekao je tada predsjednik RS Milorad Dodik, najavljujući zakon, čiji je nacrt nekoliko mjeseci kasnije i usvojen.

Atmosfera straha i autocenzure

Zakon o stranim agentima u RS nije baš rađen po uzoru na američki jer ne tretira iste oblasti. Američki zakon, koji je najbliži tome, je Zakon o registraciji stranih agenata- FARA, koji se ne odnosi na nevladine organizacije. Američki zakon ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog finansiranja iz inostranstava, već se ograničenja na ukidanje poreskih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. U svakom slučaju, u američkom zakonu se ne navodi izvor finansiranja, niti se zakon primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva.

Entitetski zakon predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS. Ipak, materija je toliko široko definisana da svi mogu biti predmet ovog zakona što je veoma opasno, kaže advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić.

„Može se očekivati mnogo pravne nesigurnosti kao i kod kriminalizacije klevete jer nedovoljno jasne odredbe ostavljaju ogroman prostor za interpretaciju, što i jeste cilj. Niko od građana nije siguran šta je dozvoljeno, a šta ne“, kaže Jokić, posebno u tom kontekstu navodeći termine političko djelovanje i politička aktivnost.

„Oni nisu jasni i do kraja definisani, posebno jer za političko djelovanje postoje izuzeci, dok za aktivnost ne postoji. Tako da je ogromna nejasnoća ostavljena tumaču, koja stvara atmosferu straha i autocenzure“, zaključuje Jokić.

„Komplementaran zakon"

U nevladinom sektoru smatraju da je zakon napravljen upravo da bi targetirao određene nevladine organizacije i da bi preventivno djelovao na druge kako se ne bi „previše opuštali". U nevladinoj organizaciji Transparency Internacional BiH, kažu da je i pored pritiska domaće i međunarodne javnosti, finalna verzija zakona pred usvajanjem.

„Vlast ide u krajnost, prelazeći sve moguće granice jer nisu otklonjeni svi nedostaci, iako je cijeli zakon sporan. Vidi se da se ide na direktne zabrane rada udruženja, sa diskrecionim ovlaštenjima Ministarstva pravde da utvrđuje čije su aktivnosti prihvatljive, a čije nisu“, kaže Ivana Korajlić, iz ove nevladine organizacije, navodeći da se radi o potpunom gušenju kritike i civilnog sektora.

Sa druge strane, u Ministarstvu pravde RS kažu da se radi o zakonu koji nikoga ne diskriminiše i koji nikome ne zabranjuje da djeluje. „Ovo je jedan komplementaran zakon koji je faktički dio, odnosno mogao je biti dio Zakona o udruženjima i fondacijama RS, s obzirom da se tim zakonom predviđa osnivanje i prestanak rada organizacija, udruženja i fondacija, a ovdje se samo radi o javnosti rada, odnosno formiranju jedne vrste registra, koji će biti vođen pri Ministarstvu pravde RS“, rekao je za RTRS resorni ministar Miloš Bukejlović.

„Agentom stranog uticaja smatra se neprofitna organizacija, koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima propisanim članom 3. ovog zakona, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti“, navodi se između ostalog u zakonu.

Svi agenti stranog uticaja

Nevladine organizacije i mediji okupljeni u nekoliko udruženja tražili su zadnjih nekoliko mjeseci da se zakon potpuno povuče iz procedure, jer će zajedno sa kriminalizacijom klevete biti sredstvo za odstrjel neistomišljenika i svakog onog ko kritički razmišlja.

„S obzirom da vlast jasno targetira neke svoje građane kao strane agente, a da u finalnoj verziji nisu ništa izmijenili nabolje u odnosu na nacrt, pokazuje da su imali jasan cilj - da proglase neprijateljima bilo koji kritički glas“, kaže novinar Đorđe Vujatović, predsjednik skupštine Udruženja „Umbrela" koje okuplja neprofitne i istraživačke medije u BiH, ocjenjujući potez vlasti licemjernim.

„Jer, ne postoji nijedna javna institucija ili preduzeće koji nisu dobili određen grant od stranaca. Ako pogledamo koliko je ministara, poslanika ili bilo kojih političara učestvovalo na projektima koji su finansirani stranim novcem, onda je jasno da su ovdje, ako bi se doslovno tumačio zakon, apsolutno svi agenti stranog uticaja“, kaže Vujatović.

Zakon o stranim agentima dvostruki je udarac za medije nakon kriminalizacije klevete, s obzirom da je opreko 80 odsto portala u BiH registrovano kao udruženje ili nevladina organizacija. 

„Ovo je drugi udarac na medije. To će dodatno biti veliki udarac za nezavisne medije koji su otkrivali afere ali nisu pravili kompromise sa vlastima. Oni će doći u situaciju poskupljenja poslovanja, ali i gušenja papirologijom koja se od njih sada traži. Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital koji spada u pomenutih 80 odsto medijskih portala, ironično pita, kako će se zakon primjenjivati.

 Od 1000 do 5000 maraka 

„Da li ćemo mi pored vijesti na portalima sada stavljati oznaku strani plaćenik“, kaže Vukelić, takođe stavljajući u fokus problem političkog aktivizma koji je preširoko naveden u zakon.

U BiH postoji oko 25 hiljada nevladinih organizacija, od čega nešto manje od trećine je registrovano u RS. Nema podataka o tome koliko se njih finansira iz inostranstva, odnosno sredstvima stranih donatora. Međutim, s obzirom da u BiH ne postoje posebni fondovi za podršku civilnom društvu, pretpostavka je da ih se većina finansira na taj način. Nakon što bude usvojen na nekoj od narednih sjednica u parlamentu, zakon bi prema najavama iz vlade trebao stupiti na snagu prvog dana naredne godine. Novčane kazne za njegovo kršenje su od 1.000 do 5.000 maraka 

„To će biti iscrpljivanje, jer ćeš se baviti izvještajima o najsitnijoj uplati i nećeš imati vremena da se baviš dešavanjima, reaguješ i utičeš na procese u koje je uključeno civilno društvo. Tako da ćeš potrošiti energiju na sve te tehničke stvari“, zaključuje Žolja iz Helsinškog parlamenta građana. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu