Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku ovog mjeseca obilježava svoj prvi rođendan. Ovaj zakon je naime, poslije mnogih peripetija, stupio na snagu 1. marta 2020. godine, kratko nakon izbijanja epidemije korone  u Njemačkoj i prvog lockdowna sredinom marta prošle godine. Razlog za  neovisni, interdisciplinarni gremijum Savjet za migraciju i integraciju (SVR), da napravi bilans njegove učinkovitosti.

„Zbog korone je teško ocijeniti kakvo bi bilo stvarno dejstvo ovog zakona nakon prve godine njegovog postojanja", kaže za DW jedan od njegovih članova, profesor ekonomije Panu Poutvaara, inače direktor Instituta za istraživanje migracija na uglednom Ludwig-Maximilian univerzitetu u Münchenu.

Ovo tijelo naime, savjetuje političare, pa i njemačku vladu po pitanjima migracije i integracije. „Činjenica je", ističe profesor Poutvaara, „da je u Njemačku, zbog uvođenja mjera za otežan ulazak građana sa tzv. rizičnih područja zbog izbijanja korone, došlo i do daleko manjeg dolaska stručne radne snage iz inostranstva, koja  je Njemačkoj tako  prijeko potrebna i  niko ne može predvidjeti kako će se stanje dalje odvijati". 

Zemlje Zapadnog Balkana posebno pogođene

Pandemija je u posljednjih godinu dana imala veoma negativan efekat na dolazak radne snage sa područja zemalja  tzv. Zapadnog Balkana, u koje Njemačka ubraja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. To se naročito, po mišljenju stručnjaka SVR,  ogleda u provođenju tzv. Pravila za Zapadni Balkan (Westbalkanregelung), na osnovu kojeg nekvalifikovani i niskokvalifikovani radnici sa tog područja imaju privilegovan pristup njemačkom tržištu rada. 1. janura 2021. godine  je u Njemačkoj naime stupilo na snagu novo Pravilo koje predstavlja produžetak aktuelno važećeg Pravila za Zapadni Balkan kojim njemačka savezna vlada državljanima navedenih zemalja omogućuje ovaj privilegovan pristup ovdašnjem tržišu rada, za svaku vrstu zaposlenja i to neovisno od toga da li im je kvalifikacija priznata. Po navodima SVR-a je u januaru i februaru 2020., dakle prije izbijanja korone, zahtjeve za vizu podnijelo 5.500 osoba,a u periodu od aprila do januara 2021. tek 2.600 zahtjeva. 

Produženje navedenog Pravila važi do kraja 2023. godine a preduslov za izdavanje vize ostaje i dalje dobijanje saglasnosti njemačke Savezne agencije za rad, stoji i na internet-stranici njemačke ambasade u Sarajevu. No, ova ambasada, odnosno njeno konzularno predstavništvo zaduženo za izdavanje viza, veoma otežano radi u vrijeme korona-pandemije, pa je čak do 8. marta ove godine bila zatvorena, zbog, kako je navedeno, jednog korona slučaja. Konzularna predstavništva ostalih zemalja imaju slične probleme. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan trebaju biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku uvedene izbijanjem pandemije, stoji također na web-stranici sarajevskog predstaništva. 

 Negativni efekti pandemije na stručno osoblje sa Zapadnog Balkana

Pandemija korona-virusa ima, iz istih razloga, i velike negativne efekte  na dovođenje kvalifikovane radne snage sa područja zdravstva i njege starijih osoba u Njemačku, poručuju iz SVR-a. Ovdašnje bolnice i domovi za njegu starijih osoba nemaju dovoljno personala a planovi savezne vlade da olakšaju dolazak medicinskog osoblja i njegovatelja i sa područja Zapadnog Balkana su takođe otežani, iz istih razloga kao i kod nekvalifikovane radne snage.

Zakonom o doseljavanju stručnog radnog kadra je doneseno niz olakšica, npr. da se kod ovih zahtjeva više neće primjenjivati pravilo provjere po kojem prednost pri zapošljavanju imaju radnici iz Njemačke i Evropske unije. No, o obzirom na otežane uslove rada konzularnih predstavništava se i broj ovog stručnog osoblja koje je došlo u Njemačku, drastično smanjio.

Savjet za migraciju i integraciju nema ovdje konkretnih brojki, no Petra Hecht, vlasnica berlinske agencije za posredovanje radne snage iz inostranstva T-Care Personal Service, koja je specijalizirana za Zapadni Balkan, za DW kaže da je njenim posredovanjem u toku protekle godine došlo tek nekoliko desetina radnika sa ovog područja, uglavnom sa Kosova.

„Ništa drugo nije bilo niti za očekivati" ističe Hecht, "jer su  njemačke ambasade odnosno konzulati zbog lockdowna u tim zemljama, koji su bili djelimično još strožiji no u Njemačkoj, ili bili zatvoreni ili radili sa veoma smanjenim kapacitetima."

Petra Hecht podsjeća da su podnosioci zahtjeva za vizu veoma dugo čekali na termin i prije izbijanja korone. „Vidjećemo kako će se stvari dalje odvijati. Sve ovisi naravno o daljnjem razvoju pandemije i mjera koje će stupati na snagu, kako ovdje u Njemačkoj, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Mi polažemo veliku nadu u vakcinisanje, ali ja lično u ovoj godini ne očekujem značajne promjene, već tek od 2022. godine."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android