Suverenitet Ukrajine se mora „poštovati", spremni smo da „radimo na održavanju mira i bezbjednosti u Evropi", saopšteno je iz Bijele kuće u Vašingtonu, kao i Jelisejske palate u Parizu, a poslije telefonske konferencije šefova država i vlada SAD, Francuske, Velike Britanije, Italije i Njemačke. Do dogovora između pet saveznika došlo je uoči video-samita između predsjednika Sjedinjenih Država Džozefa Bajdena i predsjednika Rusije Vladimira Putina.

- pročitajte još: Hoće li NATO braniti Ukrajinu?

Zbog kretanja ruskih trupa na ukrajinskoj granici, zapadne vlade zabrinute su da Moskva priprema napad na susjednu zemlju. Zbog toga su se na posebnom sastanku okupili i načelnici generalštabova 30 zemalja NATO. Prema saznanjima te vojne alijanse, Rusija je nedavno na granici stacionirala neobično velike kontingente borbeno spremnih trupa, kao i teško naoružanje i dronove.

Sukob koji traje

Najnoviji događaji podsjećaju Zapad na 2014. kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim i počela da podržava separatiste na istoku Ukrajine, što još uvijek čini. Sukob do danas nije riješen, a na istoku Ukrajine dolazi često do borbi. Rusija podržava pobunjenike koji su proglasili takozvane narodne republike u oblastima Luganska i Donjecka.

- pročitajte još:Putin i NATO – novi nivo eskalacije

Vlada u Moskvi tvrdi da nema ratne namjere i da može da premješta trupe na svojoj teritoriji po sopstvenom nahođenju. Istovremeno, Kremlj kritikuje vojno prisustvo zapadnih država sa 120.000 vojnika u blizini ruske granice kao „provokaciju". Putin takođe želi garanciju da Ukrajina neće postati članica NATO.

SAD su zaprijetile Rusiji ozbiljnim posljedicama u slučaju vojne eskalacije. Na video-samitu, Bajden će Putinu jasno staviti do znanja da bi Rusiju veoma mnogo koštalo „ako se odluči u korist takvog pristupa", rekao je jedan vladin zvaničnik u Vašingtonu. SAD su spremne za „oštre ekonomske sankcije" i stacioniranje više vojnika u istočnoj Evropi. Međutim, direktan vojni odgovor se trenutno ne razmatra.

Uoči video-samita

Razgovor dvojice šefova država, koji će se prema navodima iz Moskve voditi preko posebno obezbijeđene linije, trebalo bi da počne u 16 časova po srednjeevropskom vremenu. Dimitrij Peskov, portparol Kremlja rekao je na ruskoj državnoj televiziji da takvi razgovori nemaju unaprijed određeno trajanje i da u Kremlju očekuju da će biti dugi.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nedavno je izrazio otvorenost za uključivanje SAD u rješavanje ukrajinske krize. Portparol Kremlja Peskov je sada naglasio da je malo vjerovatno da će Putin direktno pozvati Bajdena u takozvani „Normandijski format". Do sada su u tom formatu u sukobu Ukrajine i Rusije posredovale samo Francuska i Njemačka – Rusija sebe ne smatra stranom u sukobu.

Zelenski zahvalio SAD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je vojnike na liniji fronta na istoku svoje zemlje. On je obišao položaje u Donjecku i zahvalio vojnicima „za zaštitu teritorijalnog integriteta Ukrajine", kako je saopštila predsjednička kancelarija u Kijevu. „S ljudima poput vas sigurno ćemo pobijediti", rekao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik razgovarao je i sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom i rekao da je Ukrajina zahvalna SAD na podršci, napisao je Zelenski na Tviteru.

Prema izvještajima američkih i ukrajinskih medija, poslije samita Putina i Bajdena, dogovoren je i telefonski razgovor između Bajdena i Zelenskog.

wa/ar/dr (afp, dpa, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu