"Zapadni Balkan je čudan vještački pojam"
6. juni 2018
Aldelhajd Fajlke: Kakve ciljeve imate kao predsjedavajući Savjeta EU?
Karin Knajsl: Sa stanovišta spoljne politike, tu je prije svega približavanje zemalja Jugoistočne Evrope Evropskoj uniji. Taj region nam je važan, i bio je vrlo zapostavljen u posljednjih 20 godina. Lično izbjegavam pojam „Zapadni Balkan", jer je to čudan vještački pojam i za mene su gradovi kao Sarajevo i Beograd u svakom slučaju evropski gradovi.
Kažete „približavanje". Poslije samita u Sofiji se javilo relativno veliko razočaranje u šest državama koje se nalaze na različitim stupnjevima povezanosti sa EU, od kandidata do nekandidata. Šta ćete pokušati da postignete?
Možemo da iskoristimo postojeću dinamiku. Same države moraju da sprovedu u djelo čitav niz reformi. U Bosni i Hercegovini se radi prije svega o reformi izbornog prava – u očekivanju izbora 7. oktobra – i tu ne možemo nešto da ponudimo, već samo da podsjetimo države da moraju da naastave sa svojim reformama. U razgovorima sa kolegama u prestonicama koje su geografski i istorijski možda malo udaljenije ćemo naglašavati koliko je taj region važan.
Znači, Vi ste za nastavak procesa integracije i prijema tih šest zemalja?
Mi smo za to da oni koji donose odluke sprovedu reforme u djelo kako bi došlo do priključivanja Evropskoj uniji. Radi se o krajnje različitim zemljama za vrlo različitim demografskim i administrativinim pretpostavkama. Ne možete sve te države ubaciti u isti koš, već će svaka od njih nastaviti sa reformskim procesima u okviru jedne pozitivne utakmice.
Apropo zabrana mišljenja – lukesmburški ministar spoljnih poslova Žan Aselborn rekao je: mi nećemo Višegrad plus Austriju. Šta mu na to odgovarate?
Ne mogu sasvim da se složim da tim upozorenjem (a u okviru EU takvih formata ima dosta, od Austerlica, preko Višegrada pa do drugih). Jednu stvar ne smijemo izgubiti iz vida. Mi istorijski i geografski jesmo bliski, ali razlika je u tome što se u slučaju pomenutih četvorih država radi o državama NATO a mi nismo država NATO, i to je nešto što nas, kada je riječ o mnogim spoljnopolitičkim odlukama, fundamentalno razlikuje.
I pored toga, postoji nada da će Austrija ostvariti određen uticaj na te zemlje. G. Aselborn je za Poljsku rekako: tamo nemamo funkcionalan pravni sistem. A o Mađarskoj: tamo nemamo slobodu štampe. Šta Austrija tamo može da izdejstvuje, možda upravo u okviru predsjedavanja Savjetom EU?
Protiv Poljske smo pokrenuli postupak po članu 7 (provjera da li je neka zemlja-članica povrijedila vrijednosti EU) i pazićemo da se ne miješamo u tekuće postupke. Kao ministar morate povesti i pokoji pozadinski razgovor, ali se ne miješamo u tekuće postupke.
Kakva Evropa Vama lebdi pred očima? Morate praviti scenarije izlaska iz krize.
Upravo te scenarije je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker prije godinu i po dana napravio i oni su predstavljeni Evropskom parlamentu. Austrijska vlada je u decembru podnijela svoj program u kojem je jasno iznijet scenario IV. To znači da je odlučujuće da se po supsidijarnom principu pobrinemo za to da se i EU fokusira na bitne i velike teme za koje su nam potrebna zajednička rješenja, na primjer, zaštita spoljnih granica EU, zajednička spoljna i bezbjednosna politika ili klimatske promjene. Tamo gdje države ili regije nađu bolja rješenja, jer su bliže građanima, tamo nam je potrebno manje EU.
Karin Knasl je austrijska nestranačka političarka. Od 18. decembra 2017. je austrijska ministarka za Evropu, integraciju i spoljne poslove.