Središnji dio te zajednice bi činila Europska unija (EU). Tako bi se u aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele biti članice EU-a, izjavio je Macron u ponedjeljak (9.5.) navečer u Berlinu. Njemačka prijestolnica je bila cilj prvog inozemnog putovanja za Macrona nakon što je položio prisegu na drugi predsjednički mandat. U Berlinu se sastao sa saveznim kancelarom Olafom Scholzom koji je Macronovu ideju nazvao „vrlo zanimljivom".

Radi se o ideji koja podsjeća na privilegirano partnerstvo, koje je EU već odavno htio ponuditi Turskoj – kao svojevrsnu „utješnu nagradu" umjesto punopravnog članstva u Uniji. Macron je svoju ideju predstavio i u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje se održala Konferencija o budućnosti Europe. Francuska trenutno predsjeda Vijećem EU-a.

Pogotovo u Francuskoj vlada velika skepsa oko ideje daljnjeg proširenja Europske unije. Baš kao i njegovi prethodnici iz Elizejske palače, i Macron se umjesto toga zalaže za produbljenje integracije EU-a u sadašnjem sastavu, te je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU-u, odnosno ukidanje konsenzusa pri donošenju odluka koje se tiču primjerice fiskalne ili obrambene politike. Prijedlogom se predviđa donošenje odluka "kvalificiranom većinom" glasova.

Scholz se zalaže za EU-perspektivu zapadnog Balkana

Usprkos činjenici da je njemački kancelar Scholz blagonaklono reagirao na Macronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije bi moglo dovesti do novih konflikata. Ukrajina inzistira na punopravnom članstvu u EU-u i NATO-u. Scholz je nakon sastanka s Macronom na konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela dovesti do toga da se odustane od EU-perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU.

Zbog ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji, savezni kancelar Scholz se protekli tjedan založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Europsku uniju – i to što je brže moguće. Macron i Scholz su naglasili značenje suradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tijekom predsjedanja EU-om (do konca lipnja) želi organizirati samit o zapadnom Balkanu. A Scholz je najavio da i ubuduće želi forsirati „Berlinski proces" s ciljem etabliranja zajedničkog gospodarskog prostora u regiji – proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

Na Macronove zahtjeve za promjenom Ugovora o Europskoj uniji, Scholz je potvrdio da Njemačka neće biti „kočničar". Po njegovom mišljenju moguće je postići i učinkovitije funkcioniranje EU-a i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

Brojne zemlje EU-a u ponedjeljak su izrazile protivljenje francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU-u potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

„Želimo primirje i to što je brže moguće"

Macron i Scholz su izrazili spremnost za tješnjom suradnjom Njemačke i Francuske u budućnosti. Macron je u tom kontekstu posebno spomenuo obrambenu politiku, te istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini. Tijekom sastanka u Berlinu, središnje pitanje je bila Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. „Želimo primirje i to što je brže moguće", naglasio je Macron.

Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburških vrata (naslovna fotografija), koja su na Dan Europe bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.

dpa/tagesschau.de/ap/afp/ms

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu