„Loše raspoloženje u čekaonici EU“, naslov je teksta u listu „Neue Zürcher Zeitung“. Andreas Ernst u uvodu teksta kaže da je „budućnost balkanskih zemalja nakon britanskog ´ne` Evropskoj uniji postala neizvjesnija. Nova situacija sa sobom donosi rizike, ali možda i šansu“.

„Geopolitički značaj balkanskih zemalja sa konfliktima na jugu i istoku kontineta je povećan. Ratovi i raspadi zemalja su doveli do izbjegličkih talasa u pravcu sjeverne Evrope koji bez balkanskih zemalja ne bi mogli biti regulisani. One su postale čuvari evropskih vrata. U sukobu Zapada sa Rusijom zemlje kao što su Srbija, Bosna i Makedonija pozicionirale su se nekako između - u sredini-, ali su ipak posebno podložne ruskom uticaju. Mediji u Srbiji više ne preuzimaju samo emisije zapadnih medija, poput Radija Slobodne Evrope, već i emisije Radija Sputnik sa jasnim ruskim pozicijama. Zapadnobalkanske zemlje su okružene zemljama članicama EU i NATO. Međutim, bez priključenja EU su otvorene za ruski i turski ´soft power´“.

Novinar lista „Neue Zürcher Zeitung“ se pita: Kako dalje?, ali i navodi da su mogući različiti scenariji. „Najvjerovatniji je da obećenje o pristupu ostaje prazno obećanje. Pregovori će se beskonačno otezati kao u slučaju Turske. EU istovremeno podržava one političare koji se ´odgovorno ponašaju´, tj.: unapređuju pomirenje, sarađuju kada je riječ o politici prema izbjeglicama i koji se podalje drže od Moskve. Ovim političarima se oprašta to što nisu zainteresovani za liberalnu politiku nego radije slijede demokratiju koja se 'ciljano usmjerava'. Bitno je da se geopolitička orjentacija uklapa u sliku. Trend razvoja ide u tom pravcu“.

„U drugom slučaju kriza u EU vodi do novih mogućnosti diferenciranijeg članstva: osim punopravnog članstva postoji i članstvo u kojem se mora ispuniti samo dio obaveza i koje ima manje privilegija. Pošto `B članstvo` balkanskih zemalja unutar EU izaziva manje otpora i pošto su pristupne prepreke sve veće, došlo je do nove dinamike u procesu integracije. Za ekonomski rast i politički razvoj je ovaj scenario šansa. Sa svojom etničkom šarolikošću i slabim državama regionu je radi mira potreban zajednički evropski krov“, piše pored ostalog u listu „„Neue Zürcher Zeitung“.

Približavanje EU

„Zapadni Balkan se uprkos Brexitu približava EU“, naslov je teksta objavljenog u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“. Autor piše da bi „izlazak Velike Britanije iz EU mogao više ubrzati nego usporiti ulazak Srbije u EU. To je neočekivani rezultat konferencije o Zapadnom Balkanu nedavno održane u Parizu. Na toj konferenciji je srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao da Srbija 19. jula otvara poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava i da je to dobar dan za Srbiju. „Signali iz Pariza su važni kako bi se zapadnobalkanskim zemljama pokazalo da one pripadaju Evropi i da uprkos Brexitu nisu zaboravljene“, kaže Dušan Reljić, direktor Fondacije za nauku i politiku u Briselu. On također dodaje da bi EU sada, što je prije moguće, trebala pomoći privredni razvoj i izgradnju.“