Kroz povijest, dobro povezani ljudi i subjekti oduvijek su kapitalizirali i ostvarivali dobit na krizama. No, rat s Iranom podiže profiterstvo na potpuno novu razinu, čak i dok SAD navodno nude plan od 15 točaka za okončanje borbi.

Tokom gotovo mjesec dana dugog sukoba, optužbe su usmjerene na trgovce gorivom - koji su podigli cijene na benzinskim crpkama u roku od nekoliko sati od prvih udara - velike naftne kompanije, koje bi mogle ostvariti neočekivane marže kada je cijena od preko 100 dolara (86,24 eura) po barelu sirove nafte, te osiguravatelje pomorskih brodova, koji su povećali premije ratnog rizika za stotine posto nakon što je Teheran efektivno zatvorio Hormuški tjesnac.

Ali jedan potez nadmašuje sve po svojoj smjelosti. Iran, koji je gotovo svim tankerima za naftu i plin blokirao prolaz kroz Hormuški tjesnac, navodno je počeo naplaćivati ​​do dva milijuna dolara (1,72 milijuna eura) po brodu za "siguran prolaz" kroz Hormuz.

Lloyd's List, jedna od najstarijih i najuglednijih pomorskih publikacija na svijetu, prošle je sedmice izvijestila da se vjeruje da je barem jedan tanker izvršio uplatu.

Je li Iran podigao 'naplatnu kućicu' u Hormuzu?

Potez Teherana prijeti da će kritičnu globalnu prometnu točku - kroz koju teče petina svjetske nafte i plina - pretvoriti u skupu naplatnu kućicu.

Dok je nekoliko iranskih dužnosnika demantiralo izvješće, zastupnik Alaeddin Boroujerdi tvrdio je na državnoj televiziji da se takve naknade naplaćuju kao dio strategije "novog suverenog režima" u tjesnacu, predstavljajući taj potez kao pokušaj pokrivanja "ratnih troškova". 

Ako se to potvrdi, plaćanje bi predstavljalo kršenje međunarodnog pomorskog prava, rekao je Robert Huebert, stručnjak za međunarodne odnose na Sveučilištu Calgary u Kanadi.

„Sloboda plovidbe... temelj je međunarodne pomorske trgovine... mogućnost prolaska kroz ta područja bez ikakvih prepreka“, rekao je Huebert u utorak u podcastu kanadske tvrtke Energi Media. „Ako biste to učinili (naplaćivali naknadu), imali biste izravno protivljenje gotovo svake države", rekao je on.

S obzirom na više od 3.200 nasukanih brodova, Peter Sand, glavni analitičar u tvrtki za analizu pomorskog prometa Xeneta sa sjedištem u Kopenhagenu, umanjuje važnost naknade za ponovno otvaranje ovog uskog plovnog puta.

„Koliko god se činila visokom, (naknada za tranzit od 2 milijuna dolara) nije bitan faktor", rekao je Sand za DW. „Važno je da je i dalje nesigurno prolaziti kroz Hormuški tjesnac", kaže on. 

Unatoč tome, spremnost glavnih uvoznika nafte i plina da se uključe u izravne pregovore i plate ogromnu naknadu po plovilu, uz vrtoglavo osiguranje, naglašava sve veći očaj među zemljama ovisnim o gorivu da osiguraju čak i minimalne opskrbe kroz tjesnac.

„Neke (zemlje) možda će htjeti platiti“, dodao je Sand. „To je u konačnici mala premija koju treba platiti kako bi se osigurala neka vrsta neprekidne opskrbe energijom", kaže on.

Plaćanje izvršeno unatoč sankcijama prema Teheranu

Lloyd's List navodi da nije jasno kako je transakcija izvršena jer je Iran i dalje podložan međunarodnim sankcijama, što Teheranu otežava primanje plaćanja u dolarima putem zapadnih financijskih kanala.

Ova pomorska publikacija izvijestila je da Indija, Pakistan, Irak, Malezija i Kina izravno razgovaraju s iranskim dužnosnicima kako bi dogovorili siguran prolaz za svoje brodove.

Bloomberg, koji je također izvijestio o naknadi, citirao je neimenovane izvore koji tvrde da je nekoliko brodova platilo za prelazak kroz tjesnac, iako se čini da plaćanje nije sustavno.

Teheran razmatra formaliziranje naknade kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma sa SAD-om i Izraelom, dodao je jedan od Bloombergovih izvora. 

Iran će olakšati tranzit za "neneprijateljske" tankere

U daljnjem razvoju događaja, Iran je u utorak poslao pismo državama članicama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u kojem kaže da će "brodovima koji nisu neprijateljski" sada dopustiti  tranzit kroz Hormuz, uz koordinaciju Teherana.

„Do sada je (Iran) odobravao između tri i pet tranzita dnevno“, rekao je Sand. „Sada Teheran kaže ako niste neprijatelj Irana, tjesnac je otvoren za vas", dodaje on.

U međuvremenu, glasnogovornik IMO-a rekao je za DW da ova organizacija radi na uspostavljanju „privremene i hitne mjere za olakšavanje sigurne evakuacije trgovačkih brodova koji su trenutno zatvoreni u regiji Perzijskog zaljeva“.

Prije nego što se kriza dodatno pogorša, IMO je rekao da je ključno zaštititi živote i dobrobit nasukanih pomoraca, istovremeno potičući brodove koji su spremni proći kroz Hormuz bez napada.

Pomorska pratnja nije 'dugoročno rješenje'

Gledajući dalje u budućnost, američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na europske saveznike u NATO-u da se pridruže multinacionalnoj pomorskoj patroli ili misiji pratnje u Zaljevu kako bi zaštitili komercijalno brodarstvo.

Europske zemlje su se, međutim, uglavnom opirale neposrednom sudjelovanju. No, mnoge, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, naznačile su da bi bile spremne doprinijeti misiji pomorske pratnje ili patrole tek nakon što završe aktivne borbe.

IMO je saopćio da, iako je mornarička pratnja brodovima korištena i prije pa i tokom nedavnih napada Huta koji podržavaju Iran na brodove u Crvenom moru, to ne pruža "održivo ili dugoročno rješenje".

"Mora postojati multilateralno rješenje za deeskalaciju situacije i omogućavanje evakuacije civilnih pomoraca i prebacivanja brodova na sigurno", rekao je glasnogovornik IMO-a.