Zastoj u reformama i razlike u stepenu razvijenosti su najveće prepreke trajnom globalnom rastu privrede - ovo je zaključak izvještaja pod nazivom Globalna konkurentnost 2014-2015, a koji objavljuje Svjetski privredni forum.

Kao centralne teme u izvještaju se navode obrazovanje, odnosno podrška razvoju mladih, te inovacije. Da bi se poboljšalo djelovanje na tom planu, pojedine zemlje bi morale efikasnije uvezati rad državnih i privatnih institucija. Samo na taj način se može ostvariti trajan i sveobuhvatan privredni razvoj.

"Ovaj izvještaj se objavljuje u trenutku kada se svjetska privreda tek oporavlja od duge krize", naglašava Caroline Galvan iz Svjetskog privrednog foruma (WEF). Privredni razvoj zemalja, koje su na pragu industrijalizacije, i dalje se procjenjuje kao pozitivan a prognoze za razvijene industrijske zemlje po prvi put su bolje nego u proteklom periodu. "Izvještaj istražuje faktore koji utiču na dugoročni razvoj privrede", navodi Galvan.

BiH na 87. mjestu

Na taj način se kreira rang-lista konkurentnosti pojedinih zemalja (Global Competitiveness Index - GCI). Ona je prvi put objavljena još 2004. godine. Broj poena na GCI listi dobija se na osnovu prikupljanja podataka iz dvanaest kategorija. Među tim kategorijama su infrastruktura, zdravstvo i obrazovanje, efikasno tržište rada i tehnološka razvijenost.

Prema podacima sa ove liste SAD su po drugi put zaredom poboljšale svoju poziciju. Zahvaljujući uslovima za razvoj privrede, koje stvaraju institucije i zahvaljujući inovacijama, SAD su sa petog skočile na treće mjesto ljestvice. Šesti put zaredom Švicarska je na vrhu ove ljestvice, Singapur je na drugom mjestu. Finska je četvrta, a Njemačka peta.

Od ukupno analiziranih 148 zemalja svijeta, BiH se nalazi na 87. mjestu ove ljestvice. Stručnjaci WEF-a smatraju da su najveće prepreke razvoju privrede i konkurentnosti ove zemlje nedovoljan pristup stranom tržištu kapitala (teško je dobiti kredit za investiciju u BiH), nestabilnost politike koja se vodi kao i nestabilnost same vlasti, te aktuelna poreska politika.

Države koje su na čelu ove ljestvice imaju nešto zajedničko: one podržavaju talentovane stručnjake, a investicije u razvoj i inovacije su jedan od prioriteta ekonomske politike. Ovo se omogućava tako što postoji odlična veza između javnog i privatnog sektora.

Odlučujuća je spremnost za sprovođenje reformi

Niz evropskih zemalja, koje je posebno teško pogodila kriza, poput Španije (35. na ljestvici), Portugala (36) ili Grčke (81), u proteklom periodu su postigle vidan napredak u sprovođenjima mjera za podsticanje svojih tržišta i poboljšanje proizvodnje.

Istovremeno, države poput Francuske (23) i Italije (49), čija konkurentnost je sve manja, još uvijek se nisu u punoj mjeri uključile u proces reformi. Osim od ranije postojećih razlika između konkurentnog sjevera i manje konkurentnih juga i istoka Evrope, sada se javlja i nova podjela: na one zemlje koje sprovode reforme i one koje to ne čine.

Zemlje u ubrzanom razvoju smanjile zaostatak

Neke od država, koje su ranije važile za zemlje u ubrzanom razvoju, posustale su na putu povećanja konkurentnosti i stoga pale na spomenutoj ljestvici. U tu grupu se ubrajaju Saudijska Arabija (24), Turska (45), Južnoafrička Republika (56), Brazil (57), Meksiko (61), Indija (71) ili Nigerija (127). Za razliku od njih Kina je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto i na poziciji broj 28 najbolje je plasirana država takozvane BRICS grupe.

"U posljednje vrijeme je izbrisana razlika koja je postojala između industrijskih zemalja i onih koje su na putu da to postanu", ukazuje Xavier Sala-i-Martin sa Columbia univerziteta u SAD. Umjesto toga se ukazuje nova podjela - postoje države u obje ove kategorije koje bilježe sporiji, a postoje one koje imaju brži privredni rast. "Odlučujući faktor koji utiče na ovu novu podjelu, koji ustvari omogućava brži privredni rast, jeste povećanje konkurentnosti kroz spremnost za strukturalne reforme", navodi ekonomista Sala-i-Martin. Ovaj zaključak važi za sve regione i sve države svijeta.