U potrazi za novcem i radom oni su dobrodošli: ljudi koji su na ilegalan način ušli u EU i koji su često puta žrtve izrabljivanja pri jednostavnim poslovima - bilo da je riječ o radu u nepodnošljivo vrućim staklenicima u Španjolskoj ili na gradilištima po srednjoj Europi.

Poslodavci i preduzeća za zapošljavanje na određeno vrijeme, koji vrbuju jeftinu radnu snagu u toj skupini ljudi, glavna su meta nove direktive kojom se želi spriječiti daljnje izrabljivanje. EU određuje minimalne sankcije koje će vrijediti u cijeloj Uniji, a riječ je o kaznama za poslodavce – a ne za u potpunosti nezaštićene ilegalne migrante. Takvu odluku obrazlaže Rainer Hoffmann, zamjenik glavnog tajnika Europskog udruženja sindikata: «Nemoguće je ne primijetiti da na ovom području postoji mnogo kriminalne energije. Riječ je o trgovini ljudima pod za čovjeka poraznim uvjetima, gdje se dobavljaju ljudi koji se kasnije izrabljuju kao jeftina radna snaga ».

Prvo dokaz o legalnom boravku, pa zapošljavanje

Općenito će se zabraniti zapošljavanje osoba iz trećih država koje se nalaze u EU na ilegalan način. Tako će se ubuduće od poduzeća tražiti da prije zapošljavanja provjere živi li osoba koja traži posao u zemlji članici EU-a legalno. Zemlje članice se potiče da provode češće kontrole. Poslodavac preuzima odgovornost i za podređena partnerska preduzeća, ukoliko zna da se u takvim firmama zapošljavaju ilegalni doseljenici.

Pod određenim uvjetima poslodavci moraju snositi i financijske posljedice. Ukoliko se dokaže da je poslodavac zapošljavao ilegalne doseljenike tada mora naknadno platiti porez i socijalna davanja, dakle sve ono što je zatajio. Nadalje, sukladno direktivi, mora vratiti i državnu i ostalu pomoć koju je eventualno dobio. Osim toga može biti na nekoliko godina isključen iz javnih natječaja. Može se također dogoditi da mora preuzeti i troškove vraćanja ilegalnog zaposlenika u zemlju porijekla.

Osim novčanih predviđene i zatvorske kazne

Direktiva određuje da poslodavac pod određenim uvjetima ne samo da mora platiti novčanu kaznu nego i odgovara pred sudom. Visina kazne ostaje u nadležnosti zemalja članica, ističe sindikalist Reiner Hoffmann: «To je zbog toga, jer EU na tom području ima ograničene ovlasti, pa se mora voditi računa kako članice na kraju provode odredbe u djelo i kako su u nacionalnim zakonodavstvima zaživjele djelotvorne sankcije koje će drugima biti upozorenje ».

U njemačkom zakonu o suzbijanju rada na crno predviđene su kazne zatvora u teškim slučajevima ilegalnog zapošljavanja i trgovine ljudima.

Doseljenici će zapravo biti zaštićeni

Direktiva će dakle prije svega pogoditi poslodavce, za zaposlene bez legalne dozvole boravka ona predstavlja određenu zaštitu, u slučaju da ih neko drugi tuži. Za vrijeme sudskog postupka, protiv poslodavca ilegalni doseljenici mogu dobiti ograničeno pravo na boravak, ukoliko surađuju s izražiteljima. Osim toga, cilj ove direktive je da svi zaposlenici dobiju svoju zaradu, iako se radi o ilegalnim doseljenicima. Međutim, ova činjenica ne štiti od kasnijeg vraćanja u zemlju porijekla.

Riječ je o direktivi Europske unije koja određuje minimalne norme. Pojedine članice Unije mogu uz njenu primjenu u nacionalno zakonodavstvo u iduće dvije godine uvesti još i oštrije sankcije. Ipak, time neće nestati problem izrazito niskih plaća. Direktiva se odnosi samo na državljane iz trećih zemalja, ali ne i na jeftinu radnu snagu iz članica Europske unije kojima u gastronomiji ili građevinarstvu nije ništa bolje.