Jedan pogled u retrovizor je Lotharu Severynsu dovoljan da svoj 40-tonski kamion smjesti u kolonu koja s autoceste vodi prema luci u Rotterdamu. Odredište njegovog tereta je Velika Britanija kao uostalom svakog dana u tjednu koje Lothar provede na cesti. Zasad sve teče kao dosad no nedoumice oko Brexita i onog što on donosi su ogromne.

Jer čak ni britanski političari na čelu s premijerkom Theresom May nisu jedinstveni oko pitanja kakvu vrstu odnosa će Velika Britanija i Europska unija imati nakon Brexita. No u Bruxellesu se polazi od toga da će ovako i onako u budućnosti Rotterdamska luka postati i carinska luka za robu koja dolazi ili odlazi iz Velike Britanije.

Najvažniji privredni koridori na kontinentu

„To je katastrofa" komentira vozač kamiona Lothar koji svake večer iz zapadnonjemačkog Krefelda kreće za Rotterdam. Upravo je prešao njemačko-nizozemsku granicu, bez da je itko to primijetio. 62-godišnji profesionalni vozač se sjeća i vremena kada se čekalo i na ovoj granici.

Brexit neće samo promijeniti radnu svakodnevicu njemačkog vozača nego i tisuća drugih koji se kreću ovom starom i važnom trgovinskom rutom. Još su u antici ljudi prevozili robu s juga i istoka Europe preko Rajne i Maasa u smjeru Engleske. Na putu prema Rotterdamu na autocesti se nižu teretnjaci. „To je jedno ogromno skladište na kotačima", komentira Lothar. I poduzeća s jedne i druge strane kanala ovise o točnim isporukama robe.

Velika nesigurnost

„Brexit bi mogao ugroziti ovu vrstu proizvodnje", kaže špediter Rainer Goossens. Jer u slučaju uvođenja carinskih kontrola nitko više ne može jamčiti vremenski precizno dobavljanje robe ili dijelova. „Mislim da će biti neizbježan povratak skladištima", smatra Gossens. Njegova špedicija Stromps radi isključivo s Velikom Britanijom. Obim izvoza prema otoku raste iz godine u godinu. No 2017. je opao obim robe s otoka. Neki to smatraju ranim efektom Brexita. Prema ispitivanjima provedenim među britanskim gospodarstvenicima, mnogi su već odavno započeli s traženjem alternativa na domaćem tržištu.

70-godišnji vlasnik špedicije Wolfgang Stromps kaže da u kontaktu s mušterijama osjeća veliku nesigurnost. Troškovi špedicije će, zbog dodatnih poslova oko carine, biti veći a njih će snositi poduzetnici s obje strane kanala.

Usporavanje procesa

Lothar je u međuvremenu stigao u svoje odredište, luku Rotterdam. Izlazi iz svoje kabine, odvaja ju od prikolice i s druge strane se spaja s novom prikolicom. Ovaj put punom robe s otoka. U slučaju da se ovdje ponovno uvede carina, stvari se ne bi odvijale tako glatko. „Carina bi nam uzela najmanje dva do tri sata", kaže vozač.

S druge strane kanala se nadaju povećanju posla. Luka Kingston-Upon-Hull vjeruje da će se u slučaju uvođenja carina glavna luka iz Dovera premjestiti njima jer za dodatne zgrade u Doveru nema mjesta. David Leighton međutim ne vjeruje da će se ponoviti nekadašnji redovi kamiona koji čekaju na carinjenje. „Danas smo napredovali, prije svega tehnički", kaže predstavnik tvrtke ABP koja upravlja ovom lukom. On ukazuje na to da se i sad prekooceanski brodovi kontroliraju već na putu u luku, a da se u samoj luci kontrolira svega jedan posto plovila.

Više birokracije – manje trgovine

No i bez dugih redova na carinama: Brexit će negativno utjecati na trgovinu. „zajedničko tržište i je stvoreno jer se zna da i najmanje prepreke otežavaju trgovinu", kaže ekonomist Jonathan Perraton sa Sveučilišta u Sheffieldu. Pogotovo bi to na svojoj koži mogle osjetiti tvrtke poput proizvođača aparata za mjerenja Krohne iz Dusiburga koji ima i jedan pogon u Engleskoj. „Obim papirologije će se znatno povećati, to je sigurno", kaže šef ekspedita Peter Krause. Pogon u Engleskoj će zadržati zbog stručnosti tamošnjeg osoblja. No moglo bi se dogoditi da će tvrtka biti prisiljena investirati u novo osoblje koje će se baviti birokracijom.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android