Savezni ured kriminalističke policije (BKA) registrovao je 2020. 11 smrtnih slučajeva politički motivisanog kriminala. Samo u jednom atentatu desničarskog ekstremiste na nargila-bar u Hanauu (Hesen) ubijeno je devet osoba. Ministar unutrašnjih poslova Njemačke, Horst Zehofer (CSU), koji je odgovoran za bezbjednost u Njemačkoj to smatra zabrinjavajućim, takođe i zbog toga što brojke rastu u skoro svim oblastima.

Sa preko 44.000 registrovanih delikata, statistika koja se vodi od 2001. bilježi negativan rekord.

- pročitajte još: Bundesver: Istorija desničarenja u KSK

„U našoj zemlji postoje jasne tendencije brutalizacije“, izjavio je Zehofer u utorak u Berlinu glede porasta broja krivičnih djela za 8,5 odsto. Brojke su, kako je rekao, pokazatelj raspoloženja u našoj zemlji. To posebno važi za 2020, „jer je zbog pandemije došlo do dalje polarizacije političke diskusije“.

Ali, prije nego što se ministar unutrašnjih poslova detaljnije pozabavi radikalizacijom korona-protesta, ukazaće na trend koji se učvršćuje: nakon ubistva političara Valtera Libkea i napada na sinagogu u Haleu, Hanau je bio treći desno-teroristički napad u samo nekoliko mjeseci.

„To pokazuje da je desničarski ekstremizam najveća prijetnja bezbjednosti u našoj zemlji.“ Skoro 53 odsto svih politički motivisanih krivičnih djela mogu da se pripišu desnom spektru. „No, uprkos svim brojkama, koje me deprimiraju, radujem se uspjesima jedne aktuelne istrage", rekao je Zehofer.

Uloga policije „još nije u potpunosti razjašnjena“

Radi se o hapšenju jednog osumnjičenog, koji od 2018. pod pseudonimom „NSU 2.0“ šalje prijeteće mejlove, faksove i sms-poruke osobama sa i bez migrantskog porijekla. Među pogođenim političarima i novinarima je i advokatkinja Seda Basaj-Jiliz, koja je zastupala porodice žrtava terorističke grupe „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU).

Nerazjašnjeno je i dalje koju su ulogu policajci u Frankfurtu na Majni odigrali u vezi sa „NSU 2.0". Jer, sva imena, telefonski brojevi i drugi lični podaci su preuzeti iz policijskih kompjutera ove bankarske metropole.

„To još uvijek nije do kraja razjašnjeno“, kazao je predsjednik BKA, Holger Minh i zamolio za strpljenje zbog istrage koja je još u toku. Ostaje da se vidi šta će se saznati na osnovu podataka iz kompjutera uhapšenog osumnjičenog u Berlinu, koji navodno nije policajac. 

Korona-protesti „kveredenkera" u fokusu

Uprkos svim olakšanjima zbog uspjeha u borbi protiv desničarskog ekstremizma, ministar Zehofer u cjelini vidi veliki potencijal za eskalaciju. S njegove tačke gledišta to ima veze i sa protestima protiv politike savezne vlade za suzbijanje korone, koje on u osnovi brani: okupljanja protiv mjera za suzbijanje korone su izraz živuće demokratije, u koju nikada ne treba sumnjati.

- pročitajte još: Desničarski teror nije (ne)djelo pojedinaca

Ali: „Za bezbjednosne službe je problematično stvaranje novih koalicija između normalnih demonstranata i pristalica zavjereničkih ideologija, protivnika vakcinacije, ezoterika, građana rajha i drugih ekstremista.“

Imajući u vidu ovu situaciju, Zehofer smatra ispravnim i važnim, da Služba za zaštitu ustavnog poretka prije svih pomno posmatra pokret „kverdenkera“ (onih koji drugačije misle – u slobodnom prevodu). To takođe važi za druge oblasti politički motivisanog kriminala, poput ljevičarskog ekstremizma i islamizma.

Realtivno gledano, krivična djela su dvostruko više porasla u lijevom miljeu nego u desnom. Međutim, apsolutni broj je samo upola toliko velik. Zehofer zaključuje: postoji „sveukupno visok nivo prijetnje".

Pohvale i kritike

No, prilično je kontroverzno koliko su značajne brojke o politički motivisanom kriminalu. Aleksandar Dajke iz Savezne agencije „Linke Militanz“ u Getingenu (Donja Saksonija) s jedne strane to smatra „vrijednim istraživanjem koje omogućava identifikovanje dugoročnih trendova". Tako Njemačka ima u međunarodnom poređenju „veoma detaljan instrument za procjenu situacije“. 

S druge strane, izjavio je Dajke na upit DW-a, neophodno je kritički preispitati brojke. Jer, radi se o „ulaznoj statistici" u koju su unijeta sva krivična djela koje je policija evidentirala - „nezavisno od daljeg toka postupka“.

Klasifikaciju krivičnog djela vrše službenici za obradu, uzimajući u obzir okolnosti krivičnog djela. „Podatke pak ne može da provjeri niko izvan policije", sa žalošću konstatuje Dajke. S obzirom da postoji kategorija „ne može se uvrstiti“, ukazuje na to koliko je komplikovano pojedinačne slučajeve svrstati po kategorijama.

Broj slučajeva krivičnih djela, koja se pripisuju lijevom radikalnom spektru, često su u vezi sa protestima protiv velikih događaja poput međunarodnih samita. Jedan od posebno nasilnih, bio je Samit G20 u Hamburgu 2017.

Mnogi argumenati govore u prilog tome da se porast broja slučajeva 2020, može objasniti sukobima oko protesta u vezi sa koronom, misli Dajke. Međutim, on u tome vidi kontradikciju Zehoferovom zaključku, da su demonstracije prešle sa eskalacije na tajno planirane akcije malih grupa. „Nažalost organi bezbjednosti ovdje ne pružaju dokaze."

„Dilema" s kojom se mora živjeti

Kritika na račun statistike dolazi od mnogih civilnih organizacija. Judit Porat iz Udruženja savjetodavnih centara osoba pogođenih desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem (VBRG) uznemirena je veličinom diskrepance između njihovih brojki ekstremističkih krivičnih djela i brojki službi za krivično gonjenje.

Dok je Savezna kriminalistička služba 2019. registrovala 0,9 napada na 100.000, njihova organizacija je zabilježila 3,9. Predsjednik BKA, Minh ovu kontradikciju, u izjavi za DW, označava kao „dilemu“ s kojom se mora živjeti.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu