Petak je. Tri dana pred samit o istočnoj Ukrajini u Parizu. Ukrajinski predsjednik je nastupio u jednoj televizijskoj emisiji pod nazivom „Volodimir Zelenski u potrazi za mirom". 41-godišnji Zelenski je energično ušao u studio u masilinasto zelenim hlačama i jakni i uz osmijeh se izvinio zbog svog izgleda. „Nisam imao vremena se presvući. Bio sam na frontu", rekao je Zelenski. U Parizu je želio otkriti „da li zaista svi žele u potpunosti okončati ovaj tužni rat". Pri tom je mislio na ruskog predsjednika Vladimira Putina s kojim se prvi put lično sastao u Parizu na samitu kojem su još prisutvovali njemačka kancelarka Angela Merkel i franuski predsjednik Emmanuel Macron.

Mir kao obećanje dato biračima

Sastanak u Parizu, održan 9. decembra, trajao je više od devet sati uključujući i konferenciju za novinare. Na sastanku je postignut dogovor o novom pokušaju postizanja primirja, razmjeni zatvorenika do kraja godine i povlačenju trupa sa još tri položaja do marta 2020. godine. Centralna tema je trebalo biti poštivanje sporazuma postignutog u Minsku kojim je 2015. godine trebao biti završen rat u Dombasu ali koji do danas nije sproveden u djelo.

Mir je bilo centralno obećanje bivšeg televizijskog producenta, glumca i komičara Zelenskog koje je najavio u svojoj kandidaturi tačno prije godinu dana. U svom izbornomn programu je obećao „okončanje rata, vraćanje privremeno okupiranih teritorija i da će primorati agresora na obeštećenje nanesene štete".

Zelenski je pobijedio na predsjedničkim izborima osvojivši veliki broj glasova birača. Njegova nova stranka „Sluga narodu" je također profitirala od njegovog uspjeha i ljetos je dobila apsolutnu većinu u parlamentu. „Naoružan" velikom moći, kakvu prije njega nije imao ni jedan ukrajinski predsjednik, Zelenski se nalazi pod pritiskom očekivanja njegovih sugrađana. Želja za mirom u ukrajinskom društvu je nakon pet godina rata veoma velika. 71 posto ispitanika jedne ankete je krajem augusta reklo da je primirje najvažniji zadatak novog predsjednika.

Pomaci u mirovnom procesu

Pomaka zaista ima, prije svega na ukrajinskoj strani. Zelenski je prekinuo borilačku retoriku svog predhodnika Petra Porošenka. Prije samita u Parizu je odgovorio na zahtjev Rusije i naredio povlačenje trupa sa tri dogovorene lokacije bez da očekuje potpuni i trajni prekid vatre. Osim toga, Zelenski je izašao u susret zahtjevima Vladimira Putina kada je riječ o tzv. „Steinmeirovoj formuli"  koja de facto reguliše autonomni status separatističkog područja u Donbasu i Lugansku, a sve na osnovu rezultata lokalnih izbora. Za takav potez je ukrajinski predsjednik dobio pohvale o Angele Merkel i Emmanuela Macrona.

Zelenski, inače medijski profesionalac, u isto vrijeme se predstavlja kao predsjednik kojem je mir na prvom mjestu. Krajem oktobra je nekoliko televizija emitovalo 23. minutni dokumentarni film pod nazivom „ Još samo jedan korak do mira". Produkcijska kuća, očito po nalogu predsjedničkoh ureda, u filmu je portretirala Zelenskog kao borca za mir.

Trenutak istine dolazi 2020.

Većina posmatrača potvrđuje želju Zelenskog da prekine rat, ali njegovo polje djelovanja je ograničeno. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da Zelenski može postići uspjeh samo ako je u igru uključen i Putin kao što je bio slučaj sa razmjenom zarobljenika u septembru. Bila je to nepravedna razmjena jer je Rusija pored ostalog oslobodila ukrajinske mornare koji su prema odluci UN-vog suda ionako trebali biti pušteni na slobodu.

Dio ukrajinskog društva se plaši postepene kapitulacije pred Rusijom i izlazi na proteste kao što je bio slučaj pred samit u Parizu. Opozicione stranke protestima također pokušavaju izvršiti pritisak na Zelenskog.

Ako primirje dogovoreno u Parizu bude poštovano, biće to veliki uspjeh za Zelenskog. Mnogi takvi pokušaji su već propali. Nakon toga bi za ukrajinskog predsjednika trebao doći trenutak istine. Ukrajina se u Parizu ponovo obavezala da će spovesti u djelo političke aspekte sporazuma postignutog u Minsku. Korak u tom pravcu je u četvrtak napravio parlament koji je usvojio zakon kojim se za još godinu dana produžava specijalni status područja pod kontrolom separatista. Uskoro bi sa separatistima trebalo biti pregovarano o novom zakonu koji je u Ukrajini dosta sporan. 

Pripreme za izbore u područjima pod kontrolom separatista, koji bi se prema želji Zelenskog, trebali održati krajem oktobra sljedeće godine, vjerovatno će ugroziti ionako krhki mir. Kada je Porošenko u august 2015. godine pokušao ubrzati ustavne promjene, pred parlamentom u Kijevu je došlo do kravih protesta u kojim je poginulo nekoliko ljudi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android