Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi novcem njemačkih poreskih obveznika potrošenim na smještaj ukrajinskih ratnih izbjeglica u Njemačkoj mogla da upravlja vlada u Kijevu. „Bilo bi bolje kada bi Njemačka podržala Ukrajince tako što bi ovaj novac stavila u naš budžet, a Ukrajina bi raspodijelila novac u zavisnosti od toga gdje se osoba nalazi", rekao je Zelenski u intervjuu za ARD 28. januara.

Kao objašnjenje, Zelenski je dodao da su neki Ukrajinci koji žive u Njemačkoj privremeno primali novčanu pomoć i kod kuće i na lokalnom nivou. A izbjeglice su i svoju ušteđevinu iz Ukrajine ponijele sa sobom. Ukrajini tako ne nedostaju samo građani, već i njihov novac za ekonomiju ratom razorene zemlje.

Socijalna pomoć i biroi za zapošljavanje

U njemačkom saveznom budžetu za 2024. samo za troškove života radno sposobnih ukrajinskih izbjeglica predviđeno je do šest milijardi evra. Ovo se isplaćuje kao socijalna pomoć tzv. Buergergeld. Ona iznosi 563 ezra mjesečno za svaku odraslu osobu koja je prijavljena na birou za zapošljavanje. To je trenutno oko 700.000 od oko 1,1 miliona ukrajinskih izbjeglica koje su zvanično registrovane u Njemačkoj. Ostali su djeca i ljudi starosne dobi za penziju koji dobijaju podršku iz drugih izvora.

Prema podacima Saveznog zavoda za zapošljavanje, oko 20 odsto ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj radi, ostali primaju socijalna davanja. Pored troškova života, iz saveznog budžeta su takođe pokriveni troškovi kirije kao i komunalije. Oko 80 odsto izbjeglica ne živi u skloništima, već u stanovima. Samo za socijalnu pomoć i finansiranje smještaja država izdvaja od 750 do 850 evra mjesečno po osobi. Socijalna davanja za penzionere i dječiji dodatak, kao i troškovi zdravstvenog osiguranja i integracijskih kurseva nisu uključeni i plaćaju se posebno.

Nema sistematske zloupotrebe

Implementacija ideje Vladimira Zelenskog je nemoguća prema njemačkom zakonu, objašnjava Margret Bove (Boeve) iz socijalnog udruženja VdK Njemačka u intervjuu za DW: „Ova pomoć se isplaćuje samo u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu takođe ne dobijaju ove beneficije“, kaže ona. Prema njenim riječima, ideja Zelenskog je u potpunosti u suprotnosti sa sistemom socijalnih davanja u Njemačkoj, koji se zasniva na tome šta je ljudima potrebno za minimum egzistencije, na primjer kada se brinu o djeci i školuju ili kupuju namještaj.

Ekspertkinja protivrječi tvrdnji Zelenskog da neki Ukrajinci dobijaju beneficije i u Ukrajini i u Njemačkoj. "Ako se podnese zahtjev za socijalnu pomoć ili osnovnu pomoć u starosti, provjerava se i da li imaju penziju ili druge isplate iz Ukrajine. To se onda odbija", rekla je Bove. Ali ako ono što dobijaju izbjeglice iz Ukrajine nije dovoljno da dođu do egzistencijalnog nivoa, dobiće dodatni novac u Njemačkoj.

U odgovoru na upit DW-a poslat agenciji prije intervjua Zelenskog za ARD, pres-služba Federalnog zavoda za zapošljavanje saopštila je da nema informacija o sistematskoj zloupotrebi beneficija od strane Ukrajinaca. Međutim, oni često ne znaju da moraju da prijave centru za zapošljavanje kada odlaze kući u Ukrajinu na neko vrijeme, a takođe i kada se vrate u Njemačku.

Milijarde za državni budžet i izbjeglice

Prema proračunima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju, Berlin je preuzeo finansijske obaveze za podršku Kijevu u ukupnom iznosu od 21 milijardu evra u posljednje dvije godine rata. Ovo, međutim, ne uključuje godišnje izdatke za socijalna davanja za ukrajinske izbjeglice do šest milijardi evra.

Pritom se višestruko više troši na isplate izbjeglicama nego, na primjer, na humanitarnu pomoć koja se sliva u Ukrajinu. U posljednje dvije godine iznosila je 2,4 milijarde evra. Ipak, najveći dio njemačke pomoći ide vojsci – u posljednje dvije godine to je bilo 17 milijardi evra. Pored direktne pomoći iz saveznog budžeta, Njemačka takođe najviše doprinosi budžetu Evropske unije, iz kojeg je Ukrajina 2023. godine, prema njenoj vladi, dobila ekvivalent od 19,5 milijardi dolara.

Sve u svemu, finansijska pomoć zapadnih donatora koja je direktno otišla ukrajinskom državnom budžetu 2023. godine odgovarala je oko 80 odsto potrošnje Ukrajine na socijalna davanja kao što su penzije i isplate interno raseljenim licima.

"Ljudima je potrebna perspektiva"

Međutim, raspoloženje u Njemačkoj po pitanju finansijske podrške Ukrajini se pogoršava. Prema istraživanju objavljenom početkom januara, ARD-ove ankete DeutschlandTrend, 41 odsto vjeruje da Berlin daje Ukrajini previše finansijske pomoći – skoro duplo više nego u aprilu 2022. godine.

Prema Margret Beve, ne postoji alternativa za tekuće izdatke. Ona naglašava da se Ukrajincima mora dati vremena da nauče njemački jezik i steknu neophodne dodatne stručne kvalifikacije kako bi se integrisali na njemačko tržište rada prema stepenu obrazovanja. „Ljudima je potrebna perspektiva, ne možete ih ostaviti na čekanju godinama. To samo iscrpljuje ljude i nimalo ne pomaže", kaže Beve.

Prema studiji koju je prošlog ljeta objavio Savezni institut za istraživanje stanovništva, skoro polovina ukrajinskih izbjeglica (44 odsto) želi da ostane u Njemačkoj, bez obzira na to kako i kada se rat završi.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu