Nakon mnogih peripetija oko mogućeg dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, curenja informacija iz redova berlinske policije, do posljednjeg trenutka velom tajne obavijen posjet se konačno obistinio. Predsjednik Ukrajine je nešto nakon ponoći sletio u Berlin. Polazi se od toga da bi ga trebao primiti predsjednik Frank-Walter Steinmeier a nakon toga i kancelar Olaf Scholz. 

Poslijepodne će u Aachenu, na drugom kraju Njemačke, Zelenskom biti dodijeljena Nagrada Karla Velikog, koja se dodjeljuje osobama koje su na poseban način zadužile proces europskog ujedinjenja i na kojem će govor držati sam kancelar a očekuje se i dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. 

No ono što se još drži u tajnosti je hoće li sam dobitnik nagrade nakon Berlina otputovati u Aachen. U svakom slučaju, berlinska policija se priprema za posjetu s najvišim stupnjemm sigurnosti, uporedivim s onim koji se primjenjuje prilikom posjeta predsjednika SAD-a ili premijera Izraela.

Trnovit put

Odnos između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njemačkog kancelara Olafa Scholza nije jednostavan. Od početka rata njih dvojica su se osobno sreli samo dva puta. Prvi put prošlog juna u Kijevu, dugo nakon što su tamo već bili drugi najviši političari.

Tome je prethodila žestoka svađa između Berlina i tadašnjeg ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andrija Melnika. Izrazito „nediplomatski diplomat" optužio je njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera da je previše blizak Moskvi, a kancelara Scholza da predugo oklijeva s isporukama oružja Ukrajini. Steinmeier je želio posjetiti Kijev, ali je odbijen. Kada je nakon toga Scholz otkazao putovanje u Kijev, Melnik je kancelara nazvao „uvrijeđenim mladom“. Bilo je potrebno nekoliko sedmica da se stvari ponovo smire.

„U međuvremenu odnos se znatno poboljšao", kaže Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. Pritom je važnu ulogu odigrala zamjena Melnika „mnogo mirnijim, uravnoteženijim" Aleksejem Makejevim, što se dogodilo tokom jeseni, kaže Hoff za DW.

Ali, pomogla je i promjena na čelu njemačkog Ministarstva odbrane. Umjesto Christine Lambrecht preuzeo ga je Boris Pistorius. „S Pistoriusom je došao ministar koji vrlo jasno kaže da je njegov cilj pobjeda Ukrajine." On je osigurao i „glatku i pravovremenu" isporuku borbenih tenkova Leopard 2 Ukrajini. „To je jedan potpuno drugačiji ton“, ocjenjuje Hoff.

Oružje, oružje, oružje

Zahtjev za sve učinkovitijim oružjem iz Njemačke vjerojatno će ponovo doći od Zelenskog, pored zahtjeva za još više streljiva, koje je sada „ključno pitanje“ za ukrajinskog predsjednika.

Njemačka je s vojnom pomoći više oklijevala od drugih zemalja. Scholz je mjesecima čekao prije nego što je odobrio isporuke teškog naoružanja kao što su oklopna vozila i artiljerija. Zatim je trebalo da porođe još mnogo mjeseci prije nego što je na listu stavio i borbene tenkove – i to tek kada su ih Sjedinjene Države odlučile poslati.

Isporuka borbenih aviona za Scholza do sada nije dolazila u obzir. „Nije bilo naročito preporučljivo isključiti mogućnost isporuka određenih sustava naoružanja kao što su borbeni zrakoplovi, jer ne možete znati kako će se rat razvijati", kaže Hoff. On u ovom trenutku ne očekuje da će Scholz ponuditi avione.

Drugi su otišli dalje. Nizozemska se trenutno konzultira s Danskom i Velikom Britanijom o isporuci zrakoplova F-16. To „nije tabu", rekao je premijer Mark Rutte tijekom prošlosedmične posjete Zelenskog Haagu. Dogovor još nije postignut, ali je to samo pitanje vremena.

Zelenski je ranije bio u Finskoj. Na konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm ukrajinski predsjednik je rekao: „Uskoro ćemo preći u ofanzivu, a onda ćemo dobiti avione."

Sumnje u uspjeh kontraofanzive

Zelenski zna da podrška Zapada nije neograničena. Duga pauza nakon uspješnih ukrajinskih vojnih operacija na jesen i mučno iznuđivanje isporuka tenkova od zapadnih saveznika stvorili su veliki pritisak. „Potrebna nam je pobjeda", priznao je nedavno ukrajinski predsjednik. Ali, nakon što su procurile informacije iz američke tajne službe na Zapadu su sve veće sumnje u uspjeh predstojeće ofenzive.

Tako je i u Njemačkoj. Wolfgang Ischinger, bivši šef Minhenske sigurnosne konferencije, prije nekoliko dana je za njemački javni servis ARD rekao: „Pogrešno je uvjerenje da će Ukrajina iznenada napraviti prodor.“ Tu se ne radi o danima, već o dugotrajnom procesu, dodao je. Ischinger tu vidi „otrov za dugoročnu podršku“. Jer, „u Rusiji polaze od toga da to mogu izdržati. Daleko je to od kraja."

Nema konkretnih potvrda za ulazak u EU i NATO

Ono čemu se Zelenskij također nada od njemačke vlade je veća podrška za članstvo njegove zemlje u NATO-u i Europskoj uniji.

Ukrajina je u junu 2022. službeno dobila status kandidata za članstvo u EU. Tokom svog petog posjeta Kijevu na Dan Europe 9. maja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je poručila: „Ukrajina je dio naše evropske porodice."

Lijepe riječi – od kojih Zelenski nema mnogo koristi. Jedan od problema je izvoz ukrajinskog žita. Poljoprivrednici u istočnim zemljama EU poput Poljske i Bugarske, ukrajinske poljoprivredne proizvode vide kao prijetnju zbog niskih cijena. Te su ih zemlje zato zabranile, što je Zelenski u prisustvu predsjednice Evropske komisije nazvao „okrutnim".

„To neće ići tako brzo kao što bi netko u Kijevu želio“, kaže o izgledima za članstvo u EU-u Henning Hoff. „Ali ne možemo sebi priuštiti ni da potraje desetljećima. To nije lakši put."

„Još kompliciraniji je ulazak u NATO", smatra Hoff. Ukrajina je u rujnu 2022. podnijela zahtjev za članstvo po ubrzanom postupku. Prije nekoliko dana u Haagu Zelenski je rekao da se to neće dogoditi za vrijeme rata. „Ali“, kaže, „tokom rata želimo vrlo jasnu poruku da ćemo poslije rata biti u NATO-u."

Do sada je na tako jasnu poruku uzalud čekao. Čuju se ohrabrujuće riječi iz pojedinih članica NATO-a i od generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, poput „vrata ostaju otvorena", ali ništa nije konkretno. Prije svega se ne spominju mogući datumi.

Njemačka vlada i članstvo Ukrajine u NATO-u

Berlinska vlada općenito ne misli da je članstvo u NATO-u dobra ideja, kaže Henning Hoff. „Ideja je prije da se osigura da se ukrajinska sigurnost jamči davanjem sigurnosnih garancija. Ali, nejasno je kako bi one trebale izgledati."

Na inicijativu Zelenskog u Ukrajini je 9. svibnja ove godine službeno obilježen Dan Europe, dok je u Moskvi, na godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom, predsjednik Vladimir Putin Rusiju prikazao kao žrtvu zapadnog rata protiv njegove zemlje.

„Želja Ukrajinaca da budu dio EU-a još jednom je svima nama u Europi pokazala koliko je važan projekt europskog ujedinjenja, kao i to da Ukrajina brani našu slobodu i naš način života“, zaključuje Henning Hoff. „Mislim da je on vrlo dostojan dobitnik nagrade, jer nas je sve još jednom podsjetio na to kakva opasnost prijeti i što se treba braniti."

Berlinska vlada općenito ne misli da je članstvo u NATO-u dobra ideja, kaže Henning Hoff. „Ideja je prije da se osigura da se ukrajinska sigurnost jamči davanjem sigurnosnih garancija. Ali, nejasno je kako bi one trebale izgledati."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu