Brojevi su zabrinjavajući. Maroko svake godine napušta više od 600 inžinjera, saopštio je ljetos Said Amzazi, ministar unutrašnjih poslova Maroka. Ovakav trend u znatnoj mjeri otežava modernizaciju infrastrukture u zemlji. Inžinjeri su samo dio velikog odliva mozgova s kojim se suočava ova zemlja: svake godine zemlji okrene leđa 8.000 informatičara, kaže Salwa Belkeziz-Karkari predsjednik marokanskog udruženja za informacione tehnologije. Belkeziz-Karkari kaže da se to ne dešava samo zbog francuskih poduzetnika koji redovno dolaze u zemlju i boljim uslovima rada i platama vrbuju obrazovane Marokance.

Fatima Ait Madani, sociolog na Institutu za afričke studije u Rabatu, čija su migracije uža specijalnost, kaže da se takav razvoj povećao u posljednjih nekoliko godina. Ona kaže da su se u posljednje tri godine iselila kopletne tri generacije inžinjera sa ovog univerziteta. Sveukupno 750 inžinjera.

U posljednjih nekoliko godina je primjetan novi trend: „Zemlju ne  napuštaju samo studenati i oni koji su upravo završili fakultet nego i dobro etablirani radnici. Oni rade u Maroku, ali teže ka boljim uslovima života u Evropi, prije svega za boljim šansama za obrazovanjem njihove djece", izjavila je Madani u intervjuu za DW.

Alžirski ljekari u Evropi i Zalivskim zemljama

Situacija je slična i u drugim zemljama Magreba. Tunis je od 2011. godine napustilo 10.000 inžinjera. Situacija se posebno pogoršala poslije 2015. godine kada su mnogi Tunežani izgubili nadu u ekonomski napredak zemlje. Od tada je 69.000 Tunežana otišlo trbuhom za kruhom u druge zemlje, kaže Lorena Liando, šefica biroa Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Tunisu.

Odlazak akademski obrazovanih ljudi iz Alžira je postala tema predizborne kampanje za predsjedničke izbore zakazane za april. Samo u Francuskoj trenutno radi 15.000 alžirskih ljekara, a 4.000 drugih je podnijelo zahtjev da napuste zemlju u dogledno vrijeme. Mohamed Yousfi, predsjednik alžirskog udruženja ljekara koji rade u javnom zdravstvu  kaže da su razlozi za odlazak jasni, a to su pored ostalog plate i uslovi rada. Yousfi je u izjavi za agenciju Reuters izjavio da alžirski ljekari popunjavaju „ljekarsku pustinju u zapadnim zemljama kao što su Francuska, Kanada i Njemačka. Ljekari iz Alžira su prisutni i u Zalivskim zemljama".

Stagnirajući zdravstveni sistem

U Alžiru postoji javni zdravstveni sistem u kojem radi preko 50.000 ljekara i koji raspolaže sa 150.000 bolničkih kreveta. Doduše, javnom zdravstenom sistemu nema privatne konkurencije. Posljedica toga je da je sistem jednostavmo zastario i nije efikasan. Specijalni izvjestilac UN Komisije za ljudska prava Dainius Puras je nakon posjete 2016. godine rekao da je zemlja ostvarila stabilan napredak u izgradnji zdravstvenog sistema od svoje nezavisnosti 1992. godine. On je također primijetio nedostatak dobre uprave i nedostatak podstreka da se vodi odgovarajuća briga o pojedinim sektorima zdravstvenog sistema.

Nezadovoljstvo uslovima rada kao i male plate, s kojima se ne može živjeti,  sve više tjera ljude da napuste zemlju. Prema navodima studije organizacije OECD samo 2010. godine je u inostranstvu radilo pet miliona dobro obrazovanih ljudi iz tri zemlje Magreba. To je oko 20 posto od ukupnog broja akademski obrazovanih ljudi. Poređenja radi, 1990. godien je taj broj iznosio 10 posto. Najveća stopa odlaska ljudi u inostranstvu je zabilježena u Alžiru. Tamo se broj akademski obrazovanih ljudi koji rade u inostranstvu učetverostručio. 

Odlazak stručne radne snage bilježi i veliki državni naftni koncern Sonatracht. Ovaj koncern je inače ekonomski najznačajnija kompanija u zemlji. Iz kompanije je saopšteno da je u proteklih osam godina koncern napustilo 16.000 dobro obučenih radnika.

Maršalov plan za Afriku

Kako se Brain Drain može zaustaviti? Njemačko ministarstvo za privrednu saradnju (BMZ) je odgovore na ovo pitanje dalo u svom „Maršalovom planu za Afriku". Taj plan prije svega obuhvata ekonomsku pomoć pri čemu će se prije svega podržati mladi poduzetnici. Međutim, to se ne dešava samo transferom novca. Umjesto toga BMZ zajedno sa partnerima, među kojima su i banke, na licu mjesta radi na pružanju finansijskih usloga kao što su razne vrste kredita i osiguravanje rizika što mogu koristiti mladi poduzetnici. BMZ se također zalaže za sigurne izvore električne energije.

Pomoć nije ograničena samo na ekonomske faktore. Investicije u sigurnost, mir i stabilnost također trebaju doprinijeti povoljnom razvoju tržišta rada, isto kao i investicije u demokratske standarde kao i ulaganje u vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava. Transparentnost i borba protiv korupcije se smatraju dodatnim preduslovima za zadržavanje visokoobrazovane radne snage u zemlji, kojoj je ona prijeko potrebna.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android