Njemačka svojom 'kulturom dobrodošlice' privlači mnoge izbjeglice i one ne žele da ostanu u istočnom dijelu Evropske unije - ovako to argumentuju države Višegradske grupe: Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. No, činjenica je da su zemlje na istočnim granicama EU manje atraktivne za izbjeglice zbog manjih socijalnih davanja, u poređenju sa zapadnom Evropom, i pretežno negativnog odnosa stanovništva prema izbjeglicama.

Ovakvo mišljenje je češki premijer, Bohuslav Sobotka prije sastanka Višegradske grupe sa kancelarkom Merkel, obrazložio time da društva, koja nisu naviknuta na useljavanje, prije svega vide kulturološke i religiozne razlike izbjeglica koje dolaze iz zemalja poput Sirije. "Istovremeno su u regionima iz kojih dolaze izbjeglice aktivne terorističke strukture poput 'Islamske države'", dodao je Sobotka glede najnovijih terorističkih napada u Francuskoj, ali i u Njemačkoj. Pri tom se u Evropi pokazalo da integracija muslimanskih useljenika ne uspijeva uvijek. "Sve su to rizici. To se sve odražava na javno mnjenje i utiče na raspoloženje ljudi u srednjoj i istočnoj Evropi."

Strah od izbjegličkog talasa u Bugarskoj

Ovakve skeptične stavove ne dijele samo države Višegradske grupe, već i dobar dio javnosti Bugarske i Rumunije. Sve su glasniji zahtjevi da se izbjeglička kriza rješava na bilateralnom i regionalnom nivou. Bugarski premijer, Bojko Borisov je tražio direktne pregovore s Turskom, kako bi spriječio izbjeglički talas na južnoj granici te zemlje. "Ne znam koliko ćemo još dugo moći da odolijevamo migracionom pritisku na našim granicama", kazao je Borisov za Frankfurter algemajne cajtung. Bugarska je u ovom trenutku ostala 'praktično sama'. Borisov se takođe založio za pridržavanje sporazuma o izbjeglicama sa Turskom i o viznim olakšicama za građane te zemlje. Međutim, to je u razgovoru u četiri oka sa Angelom Merkel relativizovao.

Analitičari u Bugarskoj govore kako Borisov slijedi cik-cak kurs. On nastoji da smiri javno mnjenje u sopstvenoj zemlji, da ne razljuti Brisel i Berlin i istovremeno podrži svoje kolege u Višegradskoj grupi. Njegov pak pokušaj da posreduje između Turske i EU i istovremeno da spriječi izbjeglički talas na južnim granicama za sada izgleda da uspijeva.

"Prebrzi, neodgovorni i nepromišljeni koraci"

Burne diplomatske aktivonosti prethodne nedjelje su nastavili i drugi šefovi vlada. Poljska premijerka Beata Šidlo posjetila je svog rumunskog kolegu Dačijana Čološa. Čološ je nakon sastanka sa Šidlo za DW kazao kako Poljska i Rumunija, dvije najveće istočnoevropske zemlje, žele da u mnogim političkim tačkama bolje koordiniraju; bilo da se radi o držanju u pogledu političke krize ili tzv. Brexita, ili pak podrške Ukrajini i Moldaviji u Istočnom partnerstvu EU. On je dodao da dijalog država Višegradske grupe takođe treba da bude osnažen.

Šidlo je kazala kako je Višegradska grupa otvorena za tješnju saradnju sa Rumunijom kako bi se "pronašla bolja rješenja" na aktuelna pitanja EU. Neposredno prije toga je ministar spoljnih poslova Poljske, Vitold Vaščikovski optužio Evropsku komisiju za neodgovorno djelovanje u izbjegličkoj krizi. Ovaj konzervativni političar je u ponedjeljak u Berlinu izjavio da službe iz Brisela nisu ponudile rješenje već samo povećale probleme. Evropska komisija je prošle godine preduzela 'prebrze, neodgovorne i nepromišljene korake'.

Kada pak kritkuju EU u pogledu izbjegličke krize, vodeći političari srednje i istočne Evrope prije svega kritikuju politiku Angele Merkel. I dalje se odbija prihvatiti njemačka 'kultura dobrodošlice' i prijedlog da se izbjeglice na nivou EU raspoređuju po kvotama. Umjesto toga se množe zahtjevi za pojačanim graničnim kontrolama kao i nove mjere kako na nacionalnom tako i na bilateralnom nivou.