„Cijena zlata je u proteklim mjesecima eksplodirala", objašnjava Nicky Shields, direktorica strategije ulaganja u plemenite metale u MKS PAMP Groupu u razgovoru za DW. „To je indikator opadajućeg povjerenja u vlade i institucije.“ Pitanje je, može li relativno malo tržište fondova zlata apsorbirati trenutnu poplavu kapitala.

MKS PAMP Group sa sjedištem u Ženevi spada među najvažnije aktere globalne industrije plemenitih metala. Prerađuje zlato, srebro i platinu u poluge, kovanice i proizvode za juvelirske i industrijske kompanije, te nudi investicije institucionalnim i privatnim ulagačima.

„Papirno zlato": princeza među investicijama

Prema podacima Svjetskog vijeća za pitanja zlata, imovina u zlatnim ETF-ovima, kojom se globalno upravlja, porasla je u septembru za šest posto, sa 472 na 503 milijarde američkih dolara u oktobru. Samo u oktobru priliv je iznosio 8,2 milijarde dolara, znatno iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 7,1 milijardu dolara.

U trećem kvartalu 2025, od jula do septembra, zlatni ETF-ovi sa fizičkom podlogom odnosno zlatom u trezorima zabilježili su rekordan priliv kapitala u vrijednosti od 26 milijardi dolara (vidi grafiku). Sjevernoamerički investitori predvodili su rast sa 16,1 milijardi dolara. I evropski fondovi bilježili su snažne kupovine ostvarivši priliv od  8,2 milijarde dolara.

Zlatni ETF-ovi (Exchange Traded Funds) su fondovi na berzi koji prate cijenu zlata, bez potrebe da investitori sami kupuju i skladište zlatne poluge. Kod mnogim zlatnih ETF-ovima zlato se zaista nalazi u trezorima i pripada imovini fonda, zbog čega se ETF-ovi često nazivaju „papirnim zlatom".

Za razliku od dioničkih fondova, zlatni ETF-ovi sadrže samo jednu komponentu – zlato. To znači da tu nema diverzifikacije odnosno podjele investicionog rizika na više polja. Zato zlatni ETF-ovi u Njemačkoj nisu dozvoljeni, ali jesu u mnogim drugim evropskim zemljama.

Dozvoljeni su, međutim, takozvani zlatni ETC-ovi (Exchange Traded Commodities) – vrijednosni papiri za sirovine, kojima se trguje na berzi.

Rast cijena zlata se nastavlja

Tržišni analitičar Martin Siegert iz Landesbank Baden-Württemberg očekuje nastavak rasta cijene zlata. „Mnogo važnih argumenata u korist zlata ostaje konstantno", napisao je krajem novembra na online-platformi banke. „Priliv sredstava u zlatne ETC trebao bi ostati stabilan."

Prema njegovim riječima, kamatne stope u SAD-u će nastaviti padati, ostaće upitnik odnosno nepoznanica oko buduće nezavisnosti američke centralne banke FED i stabilnosti američkog dolara  a američka trgovinska politika vjerovatno će i 2026. donositi brojna iznenađenja.

Zbog toga najavljuje: „LBBW podiže svoju prognozu: do kraja 2026. zlato bi moglo porasti na 4.600 dolara po unci."

"Imovina koja je jača od kriza"

Dosadašnji rekord postignut je u oktobru ove godine — više od 4.350 dolara po unci. U međuvremenu se cijena stabilizirala na nešto iznad 4 dolara po unci.

Američka investiciona banka Morgan Stanley preporučila je investitorima u septembru da promijene strukturu svojih portfolija i uključe zlato kao „ključni element". Umjesto dosadašnjih 60 posto ulaganja u dionice i 40 posto u obveznice, 20 posto bi trebalo da ide u zlato.

Direktor investicionog ureda Mike Wilson izjavio je za Reuters da je zlato najvažnije „antifragilno sredstvo" koje, posebno u nesigurnim vremenima, pruža stabilnost i zaštitu. Novi model 60/20/20 predstavlja „robusnu zaštitu od inflacije".

Financial Times naziva povećan interes ili „hipe" za zlatom izrazom "goldplated fomo"" (kombinacija riječi pozlaćeno i panične kupovine iz straha da ćeš propustiti dobit). „Najveći rast cijene zlata od 1970-ih podstiče strah investitora da će propustiti prinose  ali i zabrinutost zbog rastuće inflacije", piše ovaj britanski dnevnik.

Kriptovalute ulaze u posao sa zlatom

Međutim, rast cijene zlata ne pokreću samo prilivi kapitala u zlatne ETF-ove. Prema izvještaju agencije Reuters, veliku ulogu ima i američka kompanija Tether.

Najveća svjetska kompanija za digitalnu imovinu, sa sjedištem u Salvadoru i emitent stablecoina Tether (USDT), na svojoj stranici promoviše ulaganje u „goldcoine".

Ova kripto-kompanija je najveći pojedinačni vlasnik zlatnih poluga izvan velikih centralnih banaka i posjeduje rezerve zlata slične onima centralnih banaka Južne Koreje, Mađarske ili Grčke.

Do usijanja dovedeno, „pregrijano" tržište zlata ukazuje na to da je upravo ulaganje u zlato, koje se smatra sigurnom lukom i samo postalo predmet špekulacija, smatra stručnjakinja MKS-a Nicky Shields.

„Na finansijskim tržištima u posljednja dva mjeseca stvarao se mjehur ili balon, ne samo oko zlata i srebra, nego i oko američkih dionica i umjetnoe inteligencije", objašnjava ona u razgovoru za DW.

„Pregrijavanje" ima više razloga. „Američka centralna banka FED snižava kamatne stope iako nismo u recesiji. Time se u sistem ubacuje više likvidnosti — možda i više nego što je potrebno", kaže Shields. „Zbog toga svjedočimo precjenjivanju odnosno previsokim cijenama tzv.„balon-imovine" odnosno špekulativnih investicija američkih dionica, AI sektora, te balon-krizu sa zlatom i srebrom."