Predizborna kampanja u BiH traje već pune tri sedmice. Za sedam dana 3.352.933 građana i građanki, koliko ih je na biračkom spisku, će imati priliku izaći na glasačka mjesta i zaokružiti svoje favorite od ukupno 518 nositelja mandata. U međuvremenu im kandidati obećavaju sve i svašta, prijete im, dijele poklone i lažu. Sve s ciljem da pobijede.

Iz inicijative „Istinomjer" koju vodi Udruženje „Zašto ne" iz Sarajeva poručuju da se ova predizborna kampanja ne razlikuje od prethodnih. Jer, predstavnici političkih stranaka i dalje obećavaju ono što poslije nikada ne bude ispunjeno. Istraživači „Istinomjera" već tri izborna mandata prate da li političari na vlasti zaista i ispune ono što su obećali.

„U trenutnom mandatu od 2014. do 2018. godine ispunjeno je samo 3,3 posto svih obećanja na državnom i entiteskim nivoima. U Republici Srpskoj taj procenat je bio četiri posto, a u Federaciji BiH i na državnom nivou tri posto", izjavio je za DW Dalio Sijah, istraživač i novinar ove inicijative. To u brojkama zvuči ovako: od ukupno 966 obećanja na sva tri nivoa vlasti, ispunjena su svega 32.

Sijah sa svojim kolegama iz Istinomjera prati ono što političari obećavaju u medijima, na javnim skupovima i ono što stoji u programima.

Nekonkrektna obećanja i konkretne laži

„Kandidati obećaju puno, ali jako malo se bave tim obećanjima. S druge strane, jako česta su i nekonkretna obećanja. Kao na primjer: Popravićemo poslovnu klimu, unaprijedićemo položaj mladih i zalagaćemo se za veće poštivanje ljudskih prava", objašnjava dalje Sijah i dodaje da skoro niko od njih ne objašnjava kojim konkrentim mjerama to planira postići.

Ove godine kandidati većinom govore kako će zaustaviti odlazak mladih. „Kako će zaustaviti, to niko ne spominje. Jedino ako možda misle da im oduzmu pasoše", kritikuje Sijah.

Osim što i provjereno ne ispunjavaju 97 posto onog što obećaju, političari na vlasti koriste trenutnu predizbornu kampanju i svoje položaje da otvoreno lažu i promovišu svoje „uspjehe": „Slušamo samo hvalospjeve, laži, ali i direktne napade na političke konkurente. Ne govore ništa konkretno, nego uvijek iznova ponavljaju kako su sva svoja obećanja ispunili. Svi oni su jako zadovoljni svojim mandatom", govori dalje Sijah i navodi da političari ne žele ni na javne debate sa drugim kandidatima.

U trenutnom mandatu je najveći postotak ispunjenih obećanja – šest posto. Toliko ih je ispunila stranka SNSD, dok je SDA ispunila nešto manje - oko četiri posto. „U pitanju je desetak obećanja, od stotina koliko su ih dali", zaključuje Sijah. 

Milorad Dodik se ničega ne stidi

Iako je stranka SNSD sa „čak" šest posto ispunjenih obećanja na prvom mjestu, ova stranka čvrsto drži prvo mjesto i kada je u pitanju zloupotreba javnih resursa, preduzeća i institucija u svrhu predizborne kampanje i vlastite promocije.

Ivana Korajlić iz Transparency International BiH za DW navodi da i druge stranke to rade, ali SNSD, koja kako kaže u RS-u „kontroliše apsotulno sve", to radi najotvorenije: „Imamo slučajeve da se kroz javne institucije promovišu određeni kandidati i to kroz plaćene oglase, bilborde i dokumentarce. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik je nastupajući na otvaranju Univerzitetsko kliničkog centra RS otvoreno rekao da jeste u pitanju zloupotreba, ali da ne vidi ništa sporno u tome".

Ova organizacija je prije nekoliko dana ponijela i nekoliko krivičnih prijava protiv predsjednika RS-a zbog izjava u nastupima i na stranačkim skupovima, a u kojima su iznesene i prijetnje penzionerima, zdravstvenim radnicima, radnicima RiTE Gacko i drugima, a s ciljem uticaja na birače i pridobijanja podrške na izborima.

I druge stranke nisu puno bolje, navodi Korajlić. „Dragan Čović koristi svoju funkciju da promoviše svoju stranku i dnevno ima bezbroj sastanaka koji su zapravo djelimično organizovani od strane HDZ-a, a djelimično od Predsjedništva BiH. On te nastupe koristi za svoju i promociju stranke i više za predizbornu kampanju, nego za nešto drugo".

Zloupotrebe bez sankcija

„CIK BiH ima ovlaštenja da izrekne novčanu kaznu, ukloni ime kandidata sa kandidatske liste ako utvrdi da je kandidat lično odgovaran za povredu zakona", izjavio je na početku predizborne kampanje Stjepan Mikić, član Centralne izborne komisije.

Međutim, to se do sada nikada nije desilo.

Ivana Korajlić iz Transparency International (TI) BiH za DW govori da je to jedan od najvećih problema: „I u Izbornom i Krivičnom zakonu postoje odredbe koje se odnose na zabranu narušavanja slobodne volje birača. Međutim, problem je što do sada niko nikad nije bio sankcionisan zbog toga".

Iz TI navode i da su oni prijavljivali stranke koje su zloupotrebljavale javne resurse i institucije za vlastitu promociju. „Čak su vođeni i krivični postupci, međutim oni nisu dali adekvatne rezultate", objašnjava Korajlić.

80 posto stranačkih sredstava su iz javnog budžeta

U prve dvije sedmice predizborne kampanje, prema rezultatima monitoringa Transparency Internationala u BiH, 10 političkih stranaka je potrošilo preko 790 hiljada KM na oglašavanje na televiziji i u štampi. Najviše sredstava je utrošeno od strane SNSD-a i SDS-a.

„Taj iznos će biti višetruko veći do kraja kampanje. Jer, obično se pred kraj pojačava oglašavanje. Procjenjuje se da će to biti 4,5 do 5 miliona. Ali, na kraju je nemoguće utvrditi koliko se tačno potrošilo, jer tih podataka nema. Stranke ne prijavljuju sve stvarne troškove" objašnjava Korajlić.

Prema evidenciji stranaka, jedan predizborni skup košta oko dvije hiljade maraka, navodi ona: „To je apsolutno nemoguće kada vidite broj ljudi, šatore i goste. Troškovi su veći, ali prijavljuje se manje i zbog toga i radimo monitoring kako bi se ukazalo na nepravilnosti".

Ono što je ograničenje svih nalaza je to što CIK nema po zakonu jasno određene nadležnosti da vrši reviziju političkih stranaka i sankcionišu. „Oni se fokusiraju uglavnom na prihode. Ni oni ne mogu provjeriti koliki su stvarni troškovi. A to je jako važno, jer prema finansijskim izvještajima stranaka – 70 do 80 posto njihovih sredstava je iz javnog budžeta. To su sredstva koja se dodjeljuju političkim strankama, a za čiji utrošak nema adekvatne kontrole", upozorava Korajlić.

Ona glasačima poručuje da ne padaju pod pritiske i ucjene nosilaca vlasti.

„Birači trebaju biti svjesni da su to njihova sredstva i sve to što se predstavlja kao predizborna kampanja, kao na primjer pomoć koja se dodjeljuje pred same izbore - je od javnih sredstava. To niko od pojedinaca nije dao, poklonio, niti su to privatna sredstva stranke. To su javna sredstva koja su dali građani kroz poreze i njima punili budžete. Dakle to su njihova sredstva za koja svakako imaju pravo da znaju kuda odlaze", zaključuje Korajlić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android