To je svijet za sebe, američka zračna baza Ramstein. U zapadnoj Njemačkoj, u blizini grada Ramstein-Miesenbach, prostire se veliko vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. Ono je poput posebnog malog grada usred pretežno ruralne pokrajine Rhineland-Pfalz, strogo izolirano od brdovitog krajolika oko njega. I iako se zračna baza nalazi na njemačkoj teritoriji, uživa imunitet poput strane ambasade. Njemački službenici i političari smiju ući samo uz pristanak američkog zapovjednika.

Oko 9.000 ljudi radi ovdje. Ovo je najveća američka zračna baza u Europi. U blizini se nalazi i Landstuhl Regional Medical Center, najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. Ukupno oko 50.000 Amerikanaca, uključujući njihove obitelji, živi u regiji oko Kaiserslauterna. Tu su posebne škole, trgovine i pružatelji usluga, a plaćanja se često vrše u američkim dolarima. Ove američke institucije također su vrlo važna za regionalnu privredu.

Ramstein je postajao sve važniji

Sve je počelo 1952. godine na aerodromu koje su Hitlerove Luftwaffe koristile tokom Drugog svjetskog rata, a koji je američka vojska zauzela neposredno prije kraja rata 1945. godine. Zračna luka i administrativni dio postupno su postajali sve veći kompleks za američke trupe u Njemačkoj i konačno za NATO.

Od 1971. godine u Ramsteinu je stacionirana komanda za vojni zračni prijevoza i njoj pripadajući transportni avioni. Godine 1973. sjedište zračnih snaga Sjedinjenih Država u Europi premješteno je iz Wiesbadena u Ramstein. Godinu dana kasnije, Ramstein je dobio i komandnu službu NATO-a za uprravljanje zračnim snagama. Iz Ramsteina NATO prati proturaketnu obranu saveza i svemirske aktivnosti država članica. NASA također ponekad koristi Ramstein za istraživačke letove.

Pretpostavlja se da je do 2005. godine - to nikada nije službeno potvrđeno - u zračnoj bazi bilo pohranjeno i nuklearno oružje koje je, prema mišljenju stručnjaka, te godine povučeno. Baza Büchel u Eifelu sada slovi kao jedino mjestom u Njemačkoj gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje.

Upravljanje borbenim dronovima

Zračna baza Ramstein od ogromne je važnosti za američke oružane snage širom svijeta. To je najvažnije čvorište za prevoz tereta i trupa za američke zračne snage, posebno za misije u Africi, na Bliskom istoku i u istočnoj Europi. 

Ramstein također ima posebnu i sve veću važnost preko svog centra za kontrolu leta kada je riječ o upravljanju operacijama američkih borbenih dronovaširom svijeta. To je stalno iznova dovodilo do rasprava o mogućoj umiješanosti Njemačke u ciljano ubijanje osumnjičenih terorista u Aziji i Africi. Tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama je 2013. godine, kada su mediji iznijeli ove tvrdnje, rekao da Njemačka nije "lansirna tačka" (launching point) za napade bespilotnim letjelicama - ali to nije utišalo tvrdnje. Obama je napade dronovima proglasio najvažnijim sredstvom u takozvanom "globalnom ratu protiv terorizma".

Zračna baza također je dospjela u udarne vijesti u medijima zbog navodnih letova otetih osumnjičenih terorista u tajne zatvore preko nje.

Evakuacijski letovi iz Afganistana

Zračna luka također se redovito koristi za evakuacijske letove. Ramstein je odigrao centralnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Afganistanau ljeto 2021. nakon dolaska talibana na vlast. Područje zračne baze privremeno je postalo ogromni šatorski grad gdje su privremeno bili smješteni evakuirani.

Od ruske invazije na Ukrajinu, u Ramsteinu su se održavali i sastanci država koje podupiru Ukrajinu. Američki ministar obrane Lloyd Austin nekoliko je puta pozvao u zračnu bazu kako bi razgovarao s predstavnicima nekoliko desetaka zemalja o isporukama oružja Ukrajini. U međuvremenu vse često govori o grupi Ramstein kada se govori o onima koji podržavaju Ukrajinu. 

Teroristički napad i katastrofa na aeromitingu

U 1980-ima, zračna baza Ramstein dva puta je bila na naslovnicama širom svijeta: U avgustu 1981. teroristi iz frakcije Crvene armije izveli su napad eksplozivom na bazu, u kojem je dvadeset ljudi ozlijeđeno, neki teško. U to su vrijeme američki vojni objekti više puta bili meta ljevičarskih ekstremističkih terorista.

U avgustu 1988. godine održan je aeromiting u Ramsteinu. Kada su se u zraku sudarile mašine talijanskog akrobatskog tima, jedan od zrakoplova srušio se na gledatelje. Odmah je umrlo 35 ljudi, još 35 ih je kasnije umrlo od zadobivenih ozljeda, a stotine ih je ozlijeđeno. Bila je to jedna od najvećih katastrofa na aeromitingu u povijesti. Od tada više nije održan aeromiting u Ramsteinu.

Trump je želio manje američkih vojnika u Njemačkoj

Tokom mandata predsjednika SAD-a, Barack Obama se nekoliko puta zaustavio u bazi Ramstein. Donald Trumptakođer je to učinio kao predsjednik 2018. vraćajući se iz posjeta trupama u Iraku.

Donald Trump također je u ljeto 2020. godine najavio veliko smanjenje broja američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj. Razlog: Njemačka ne plaća dovoljno za svoju obranu. Naravno, to bi također utjecalo na Ramstein. Bivši vrhovni zapovjednik američkih trupa u Europi, general Ben Hodges, tada je oštro kritizirao planove. Hodges je govorio za časopis Der Spiegel o "kolosalnoj pogrešci" i dodao: "Odluka ilustrira da predsjednik nije razumio koliko su američke trupe stacionirane u Njemačkoj bitne za američku sigurnost."

Promjenom vlasti u Bijeloj kući nekoliko mjeseci kasnije kada je predsjedničku dužnost preuzeo demokrata Joea Bidena odluka više nije važila. Ako Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a, tada bi prisutnost američkih trupa u Njemačkoj, a time i važna uloga zračne baze Ramstein, ponovno mogla biti dovedena u pitanje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu