1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zvuk Holivuda: 65. rođendan Hansa Cimera

Christine Lehnen
12. septembar 2022

„Kralj lavova“, „Džejms Bond“, „Dina“: Hans Cimer jedan je od najpoznatijih svjetskih kompozitora filmske muzike. Kako je iz Frankfurta na Majni osvojio Holivud.

Na crvenom tepihu 78. festivala u Veneciji
Foto: Julie Edwards/Avalon/picture alliance

Da će on jednoga dana postati jedan od najuspješnijih kompozitora u Holivudu, njegov učitelj klavira nije mogao ni da sanja. Hans Cimer je samo dvije nedelje išao na časove, prije nego što je njegov učitelj bacio peškir. "Ili on ide ili ja”, rekao je Cimerovoj majci. 

Šestogodišnji Hanz Cimer na to se nije obazirao – i na svoj 65. rođendan može da se osvrne na impresivnu karijeru, kao jedan od najuspješnijih filmskih kompozitora na svijetu. 

Cimerova muzika prenosi velika osjećanja 

Rođen je 12. septembra 1957. godine u Frankfurtu na Majni. Kompozitorski zanat je sam izučio, bez muzičke škole ili učitelja. Najprije je radio muziku za reklame, a onda je stupio u kontakt sa kompozitorom filmske muzike Stenlijem Majersom (1933-1993). Prodor ka Holivodu je uslijedio kada ga je reditelj Bari Levinson angažovao da komponuje muziku za njegov film „Kišni čovek“ (Rain Man,1988) sa Dastinom Hofmanom i Tomom Kruzom. 

Od tada je Cimer komponovao muziku za više od 150 filmova. Prvog Oskara dobio je je za muziku u Diznijevom crtanom filmu „Kralj lavova“ (1995), a drugog 27 godina kasnije, za rimejk naučnofantastičnog klasika „Dina“ (2021), koji je režirao Deni Vilnev. 

Oskarima se pridružuju i dva Zlatna globusa (Golden Globe), tri Gremija (Grammy Awards), Toni (Tony Awards) i Američka muzička nagrada (American Music Awards). Cimerova diskografija je nešto poput kompilacije najboljih numera iz holivudskih filmova: “Gladijator” (2000), “Pirati sa Kariba” (2003), “Betmen: Mračni vitez (2008), "Denkerk” (2017), "Džejms Bond: Nije vrijeme za umiranje” (2021). 

Svojom muzikom oblikovao je zvuk Holivuda u svoj njegovoj širini, od dječijih, preko akcionih filmova, do ratnih drama. Njegove kompozicije u bioskopima razvijaju svoj život. „Na kraju krajeva, radi se o izražavanju stvari kroz muziku, koje slikama ili riječima na ekranu nisu elegantno izražene”, objasnio je jednom prilikom. 

Njegove kompozicije ne nestaju u pozadini, već idu pravo u srce publike, prenoseći najveće emocije: od strepnje vojnika zarobljenog na plaži u Denkerku, do ponosa kralja koji konačno zauzima svoje mjesto na prestolu, pa sve do požude za slobodom kapetana Džeka Speroua, koji je konačno ponovo za kormilom svog broda. 

Hans Cimer ima tajnu uspjeha 

Cimer je komponovao muziku i za televiziju. Posljednje što je radio je muzika za BBC-jeve dokumentarne serijale „Praistorijska planeta" (Prehistoric Planet, 2022) i „Zamrznuta planeta 2" (Frozen Planet II, 2022) sa legendarnim britanskim autorom dokumentarnih filmova Dejvidom Atenborom. Dok „Praistorijska planeta“ oživljava dinosauruse koji su izumrli prije 66 miliona godina, „Zamrznuta planeta 2“ je posvećena Arktiku i Antarktiku koji se suoačavaju sa klimatskim promjenama koje je prouzrokovao čovjek. 

Tajna Cimerovog uspjeha je u nečemu sasvim drugačijem od časova muzike, čitanja nota ili tehničkog savršenstva – u slušanju. „Za muzičara je najvažnije da nauči da sluša. Ne da nauči da svira“, rekao je kompozitor u jednom intervjuu za DW prije nekoliko godina. Učio je od drugih kompozitora i njihove muzike. „Inspiracija dolazi od drugih. To je poput konverzacije koja se odvija na jednom sasvim drugom nivou." 

Penzija nije na vidiku 

O penziji 65-godišnji Hans Cimer ne razmišlja. Sljedeće godine kreće na turneju. Održaće 32 koncerta u 15 zemalja, među kojima je i Njemačka. Istovremeno je u pripremi i drugi dio "Dine”, koji u kina stiže 2023. godine.  

Ono što Cimeru posebno leži na srcu je budućnost planete. Svoj rad na dokumentarcu o prirodi „Zamrznuta planeta 2“, nedavno je opisao kao „najvažniju stvar koju smo ikada uradili“. 

Pored toga, na svojoj posljednjoj turneji, održanoj kratko nakon izbijanja rata u Ukrajini, osvrnuo se i na mirotvornu moć umjetnosti. Umjetnost i umjetnici su tu „da donesu mir u svijetu“. Dijete jevrejskih roditelja, koji su 1939. godine morali da bježe iz Njemačke, kazao je da on nije političar, ali da želi da zbliži ljude. „Želim da prestane ovo krvoproliće. Želim da prestane ova pohlepa. Viša svrha umjetnosti je da zbliži ljude. I da ruši zidove – ne da ih gradi."
 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu