Osam desetljeća od kraja Drugog svjetskog rata i tri desetljeća od pada komunizma u Češkoj konačno postoji spomen-područje za Rome ubijene u Holokaustu. Ono je otvoreno na području bivšeg koncentracijskog logora Lety u južnoj Bohemiji. U tom logoru su uglavnom ubijani Romi.

Krajem travnja su na otkrivanju spomenika bili predsjednik Petr Pavel i premijer Petr Fiala. Spomenik je „upozorenje gdje može dospjeti čovječanstvo“, rekao je Pavel.

Javnost će moći obići memorijal od 12. svibnja. Staza sjećanja vodit će posjetitelje preko prostora logora, koji sada obuhvaća modele baraka za internirane.

Tako je završena duga borba za sjećanje na zločin nad Romima. Desetljećima je na tom prostoru bila svinjogojska farma.

Iako je još ondašnji predsjednik Vaclav Havel devedesetih tražio izgradnju memorijalnog centra, prva službena odluka donesena je tek 2017. Država je potom otkupila farmu za dvadeset milijuna eura. Ona je srušena prije dvije godine, kad su počeli radovi na spomen-području.

U financiranju gradnje sudjelovala je i Njemačka.

Kako je nastao logor

Odluka da u Letyju nastane radni logor donesena je u ožujku 1939., neposredno uoči okupacije Češke. Danas češki povjesničari mahom vjeruju da je od početka logor bio namijenjen prije svega Romima.

Nakon okupacije Lety je pretvoren u klasični koncentracijski logor. Tijekom 1942. i 1943. kroz njega je prošlo najmanje 1.294 ljudi, od kojih je ondje umrlo ili ubijeno najmanje 335. Najveći broj smrti uzrokovali su katastrofalni higijenski uvjeti.

Sličan logor nalazio se i u Kunstatu, također u današnjoj Češkoj.

Nakon odluke Hitlerovog režima 1943. da se krene u istrebljenje Roma na područjima pod kontrolom nacista, Romi internirani u Letyju masovno su prebacivani u Auschwitz, nakon čega je logor u Češkoj zatvoren iste godine.

Stražari u Letyju bili su Česi, a logorom je službeno upravljao Protektorat Češka i Moravska. Poslije rata vođeni su sudski postupci – ali nitko nije osuđen na zatvorsku kaznu.

„Plaćamo dio dugova"

„Otvaranje memorijala za Rome i Sintije stradale u Holokaustu je ispunjenje sna Roma", kaže Lucie Fukova, povjerenica češke Vlade za pitanja Roma.

Kako je rekla za DW, trenutak je značajan za cijelo društvo jer je okončano vrijeme u kojem je na tom mjestu vladao smrad svinja i osjećaj neizdržive nepravde.

„Naša država mora se suočiti s dugogodišnjom krivicom, povijesno, politički i ljudski“, dodala je Fukova.

S time se slaže i ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. „Otvaranjem spomenika plaćamo dio dugova prema Romima i Sintijima, koji su se godinama borili za opravdano mjesto u sjećanju naše nacije“, rekao je on za DW.

Anticiganizam kao antisemitizam

Romska manjina čini oko 2,5 posto od jedanaest milijuna stanovnika ove zemlje. Proeuropska vlada želi poboljšati njihov ekonomski i društveni položaj.

Početkom travnja je uspostavljena službena definicija „anticiganizma" koji se od sada tretira isto kao antisemitizam.

„To je važan simbolički korak i poruka romskoj zajednici da pripada ovdje. Vlada je nedvosmisleno dala do znanja da u Češkoj nije dobrodošao nijedan izraz mržnje ili diskriminacije“, dodala je Fukova u razgovoru za DW.

No polovica Roma u Češkoj živi u mahalama i nehigijenskim naseljima. Procjenjuje se da je između 50.000 i 70.000 njih otišlo u Veliku Britaniju prije Brexita, kako bi našli posao i pobjegli od diskriminacije.

Kako je rekla Fukova, put do boljeg položaja Roma vodi preko školovanja. I ima nade da će biti bolje.

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.