Upravo je energetska kriza pomogla vlasniku češkog energetskog koncerna Energetický a Průmyslový Holding (EPH) da prošle godine ostvari rekordnu dobit od, po izvješću koncerna, 4,6 milijardi eura. Sve je više napisa kako bi vlasnik, češki milijarder Daniel Křetínský tim novcem mogao krenuti u stjecanje vlasništva nad njemačkim industrijskim gigantom, koncernom ThyssenKrupp.

Na prvi pogled, šutljivi 48-godišnjak je drugačiji od starijeg i prilično nabusitog naraštaja čeških oligarha koji su se pojavili neposredno nakon pada komunizma. Uljudan i kozmopolitski, makar i sam posjeduje čitav niz medija i u Češkoj i u Europi, izuzetno rijetko se uopće pojavljuje u medijima. Mnogo mu je draže baviti se svojom umjetničkom zbirkom uz šalicu zelenog čaja.

Ali akvizicijama diljem Europe je stekao međunarodni ugled kakav je postigao malo koji od srednjoeuropskih poslovnih magnata.

Jerome Lefilliatre, novinar koji je 2019. napisao biografiju Kretinskog, opisao ga je u intervjuu za Le Monde kao "izuzetno inteligentnog, vrlo ambicioznog, vrlo odlučnog i vrlo oportunističkog – ukratko, savršenog poduzetnika". Ali mnogi također vjeruju kako je ovaj sin informatičara i sutkinje češkog Ustavnog suda do svoga golemog imutka koji se smatra drugim u Češkoj od oko 8,5 milijardi eura zapravo došao istim metodama kao grubijani prvog naraštaja tajkuna.

Ratni profiter?

Pogotovo kad je riječ o najnovijoj dobiti, tu maska lako pada jer je to zapravo posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Doduše, za češko izdanje magazina Forbes je izjavio kako „ne osjeća razlog za slavlje" zbog toga, ali ipak mu ostaje brojati svoj novac.

U osnovi Kretinskyjevo carstvo, čija se vrijednost procjenjuje na preko 9 milijardi eura, je veoma staromodno. Tek jedan krak su njegova suvlasništva u medijskim kućama, od češkog Czech Media Invest koji izdaje i list Blesk pa do francuske kuće Le Monde ili njemačkog ProSiebenSat.1. Drugi krak su trgovački lanci: ogranak EPH je EP Global Commerce koji je vlasnik i 40% njemačkog lanca Metro AG.

No ono što je daleko najunosnije je energetsko carstvo stvoreno oko korištenja ugljena – drugim riječima, njegove procjene kako još dugo neće biti ničega od europske energetske tranzicije.

Kada su slovačke oligarhijske skupine J&T i PPF – investicijska kuća u vlasništvu, u međuvremenu poginulog češkog oligarha Petra Kellnera, osnovala EPH 2009. godine, Kretinský je postao predsjedavajući i 20% dioničar. Njegova spona s privatizacijskim barunom u međuvremenu nije samo poslovna: njegova partnerica je Anna Kellnerová, kći tajkuna koji je smrtno stradao na Aljasci u SAD-u 2021.

No Kretinský je mudro vodio svoje poslove u EPH i do 2014. već stekao potpun nadzor. Temelj poslovanja EPH je zapravo slovački plinovod Eustream, u to doba glavni put za ruski plin u Europu, i preko njega stjecao novac kojim je otplaćivao svoju akviziciju.

Oklada protiv europskih težnji

A dok su se europski energetski giganti uplašili europskih planova o zaštiti klime, Kretinský je tu krenuo u okladu protiv te promjene i masovnim akvizicijama ugljenokopa. Na prvom mjestu je tu 2016. bila, u partnerstvu s PPF-om, akvizicija LEAG-a, njemačkog rudnika lignita i energetike kojeg je povoljno dobio od švedskog koncerna Vattenfall.

Taj posao mu se isplatio već zahvaljujući državnoj potpori Njemačke u želji da prestane proizvoditi električnu energiju iz termoelektrana na ugljen do 2035. godine. Berlin je platio 1,75 milijardi eura da LEAG zatvori četiri termoelektrane nešto ranije, s tim da su tu i daljnje potpore kako bi ostale elektrane prešle na obnovljive izvore energije.

Taj posao je nastavio i u drugim zemljama EU-a: EPH u međuvremenu nadzire eksploataciju ugljena i nacionalnih mreža Italije i Velike Britanije.

"Većina investitora razmišlja dugoročno, ali Kretinský grabi priliku koja mu se ukazuje”, smatra Jan Osicki s Masarykovog sveučilišta Brnu, rodnog grada Kretinskog. "Gledano unatrag je bilo jasno kako se netko može kladiti na sporiju dekarbonizaciju. Ključ za EPH je bio pravi razmjer ulaganja.”

Budi se otpor

No Kretinský itekako zna gledati i u budućnost, pogotovo u doba internetske trgovine. Tako osim trgovačkih lanaca je postao i suvlasnikom poštanske službe u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

No ima i otpora njegovom osvajanju: u medijima su francuski novinari blokirali njegovu želju da stekne nadzor nad Le Mondeom, a i kod suvlasništva u lancu Metro se tek može očekivati udarac nakon što ga je Ukrajina optužila kako je "pokrovitelj rata” jer i dalje posluje u Rusiji, a i kako je Kretinský "tijesno povezan s naftnim, plinskim i bankarskim sektorom ruske ekonomije."

No češki milijarder je već stekao potpun nadzor nad svojim prvim velikim zapadnoeuropskim trgovačkim lancem, posrnulom francuskom skupinom Casino kojoj je kapitalom od 1,2 milijarde eura omogućio da podmiri dugovanja.

"Tipično za Kretinskog”

Ako se pogledaju ovi poslovni pothvati, akvizicija sektora čelika koncerna ThyssenKrupp se čini tipičnim scenarijem za Kretinskog. Makar iz EPH nema potvrde – ali niti nijekanja takvih planova, vrijednost njemačkog koncerna, obzirom na cijenu energenata bi svakako bila prilika za kupnju. A tu se zapravo uopće niti ne radi o čeličani, nego o ambicioznom planu “zelenog čelika” tog koncerna – i upravo goleme novčane potpore njemačke vlade kojom se proizvodnja čelika želi postići korištenjem ne ugljena, nego vodika.

Kako bi sačuvao radna mjesta i industrijsku proizvodnju, Berlin je obećao dvije milijarde eura za tu tranziciju. A tu Kretinský vidi i svoju priliku, ne na kraju da onda svojim ugljenom pokreće pogon dok se - i ako se ikad i dogodi ta energetska tranzicija.

"Kretinskyjeva pretpostavka kako će nacionalna vlada morati skrbiti za svoju energetsku privredu pokazala se ispravnom i može se pretpostaviti da je slična priča i s ThyssenKruppom", smatra Osicki. "Njemačka vlada je jasno dala na znanje kako neće dopustiti nestanak tih ključnih industrija, a zajamčeno je i da će goleme svote biti plaćene za modernizaciju."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu