Pojava svinjske gripe, ili nove gripe, kako se naziva u Srbiji, donijela je osim medicinskih i gomilu drugih glavobolja zdravstvenim radnicima. Osim brige za bolesnike zaražene novom zarazom, oni su prisiljeni boriti se i s najezdom navodno „provjerenih“, ili poluprovjerenih informacija koje stižu sa svih strana. Da li je cjepivo štetno ili ne, kako se najbolje liječiti, ima li razloga za paniku, samo su neka od pitanja koja su ovih dana glavna tema među građanima Srbije. Na elektronsku poštu mnogih korisnika takođe stižu prevedena upozorenja o negativnim efektima cjepiva protiv gripe, što je dodatno doprinijelo općoj zbrci.

Češnjak i rakija još uvijek najbolji lijek?

Srbija u tom pogledu nije nikakav izuzetak, i reklo bi se da građani Srbije imaju iste nedoumice kao i građani širom svijeta. Zdravstveni radnici uglavnom preporučuju cijepljenje, ali ima i poruka koje preporučuju konzumiranje rasola, češnjaka, pa i vruće rakije. U beogradskoj službi hitne pomoći ističu da po smjeni dolazi oko 300 poziva građana, i da ih najviše zanima kako skinuti temperaturu. Načelnik smjene liječnica Mirjana Milićević za Deutsche Welle kaže da se građani ne raspituju previše o alternativnim metodama liječenja, ili o samom cjepivu: „Naši liječnici sa centrale meni nisu prenijeli taj podatak da se građani zanimaju da li se treba cijepiti. U principu mi savjetujemo cijepljenje, ali nas ne pitaju za takvu vrstu savjeta, da li je cjepivo ispravno, kakvo je, to pitanje ne postavljaju“.

Anketa na ulicama Beograda ipak pokazuje da građane muče brojne nedoumice kada je riječ o samom cjepivu, ali i cjepljenju uopće: „Zato što nemamo povjerenja u cjepivo. Pa ne može se pronaći cjepivo za 15 dana, ipak ne znam koliko je to ispitano, treba još proći vremena“; „Ja mislim da je ova gripa izmišljena, zbog nedostatka novca u Srbiji, pa da bi ga pokupili od naroda. To je lažna informacija, po mom mišljenju“.

I liječnik i narodna medicina

Za pojedine građane nema dvojbe kada je reč o odgovoru na pitanje cjepivo ili narodna medicina: „Po meni je narodna medicina. Rakija, čaj, borovica, hren i kiseli kupus. To bi najbolje bilo, jer nisam baš ljubitelj lijekova i ne idem kod doktora“. Ima, naravno, i onih koji smatraju da se stručna pomoć liječnika ne smije zanemariti: „Mislim opet da se ode kod liječnika, za svaki slučaj. Pošto je ipak nesigurno, nema se dovoljno informacija, meni je to ista gripa kao i ona bivša. Po meni je ipak pravilnije otići doktoru pa da se utvrdi da li je ovaj, ili da kažem onaj stari tip gripe“; „Imam povjerenja i u liječnike i u napitke svoje, i u oboje imam povjerenja“.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: N. Kreizer