Umjetna inteligencija (UI) stigla je i u svakodnevni život. Nju se dugo smatralo znanstvenom fantastikom., a danas ju svakodnevno koriste milijuni ljudi, koristeći aplikacije kao što su jezični programi umjetne inteligencije ChatGPT ili Bard. A to je, kažu stručnjaci, samo početak.

„Ovo je zapravo iPhone-trenutak za umjetnu inteligenciju", kaže Lea Steinacker, sociologinja i glavna direktorica za inovacije u start up firmi ada Learning. Ona navodi primjer predstavljanja Appleovog pametnog telefona 2007. godine, jer se on smatra prekretnicom kada je sve više ljudi počelo koristiti internet preko svojih mobilnih telefona.

Aplikacije kao što je ChatGPT, koje su jednostavne za upotrebu i ne zahtijevaju prethodno tehničko znanje, „donijele su umjetnu inteligenciju krajnjim korisnicima", rekla je Steinacker za DW. „A to će se odraziti na društvo u cjelini.”

Evo koje nas rasprave očekuju u ovoj godini:

Može li deepfake tehnologija ugroziti izbore?

Deepfake tehnologija omogućuje stvaranje visoko realističnih lažnih audio i video sadržaja, često s namjerom zloupotrebe ili manipulacije. 

U tom kontekstu stručnjaci strahuju od kampanja dezinformacija do sada neviđenih razmjera za super izbornu 2024. godinu – u kojoj će biti izabrani novi predsjednik SAD-a, Europski parlament i deseci šefova država i vlada. Strahuje se da bi ciljani deepfakes mogli biti iskorišteni za utjecaj na javno mnijenje uoči izbora ili za izazivanje nemira.

„Ključ povjerenja u izborni proces EU-a je možemo li se osloniti na kibernetičku sigurnost infrastrukture i integritet informacija", upozorava Juhan Lepassaar, direktor Agencije za kibernetičku sigurnost EU-a (ENISA).

Koliko će utjecaja deepfakes zaista imati ovisit će i o tome koliko se društvene mreže budu trudile da obuzdaju njihovo širenje. Platforme kao što su Google, YouTube ili Meta Facebook i Instagram uvele su smjernice za označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Koliko su one djelotvorne, pokazat će 2024. godina.

Tko je vlasnik sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom?

Da bi razvile svoje generativne UI aplikacije, tvrtke „treniraju" kompjuterske modele s ogromnim količinama teksta ili slika s Interneta. Do danas se to događalo bez izričite suglasnosti autora, ilustratora ili fotografa.

No, mnogi to vide kao kršenje njihovih autorskih prava – i počeli su se suprotstavljati. Krajem prosinca je New York Times objavio da će tužiti OpenAI i Microsoft. Njujorški dnevnik optužuje te dvije kompanije da iza milijuna njihovih članaka zapravo stoji ChatGPT. U isto vrijeme, OpenAI također tuži i grupa istaknutih američkih autora, među kojima su i John Grisham i Jonathan Franzen.

I drugi sudski postupci su u toku. Foto agencija Getty Images tužila je tvrtku Stability AI, koja stoji iza sustava za kreiranje slika Stable Diffusion. Prve presude bi mogle biti izrečene ove godine – i mogle bi dati dragocjene informacije o tome kako postojeći zakon o autorskim pravima treba prilagoditi dobu umjetne inteligencije.

Tko ima moć nad umjetnom inteligencijom?

Što je tehnologija UI-a sofisticiranija za tvrtke je razvoj odgovarajućih modela postao sve teži i skuplji. Stručnjaci za digitalno pravo stoga upozoravaju da će sve više znanja biti koncentrirano u rukama nekoliko moćnih kompanija.

„Ova koncentracija moći u smislu infrastrukture, računarskih performansi i podataka u rukama nekoliko tehnoloških tvrtki ilustrira problem koji dugo postoji u tehnološkoj industriji", rekla je za DW Fanny Hidvegi iz NVO Access Now u Bruxellesu. Ona upozorava da, što više UI-tehnologija bude postajala sastavni dio ljudskog života, to će više nekoliko privatnih tvrtki moći određivati kako će UI transformirati naša društva.

Kako se zakoni o umjetnoj inteligenciji mogu primijeniti?

U tom kontekstu stručnjaci se slažu: kao što automobili moraju biti opremljeni sigurnosnim pojasevima, također moraju postojati i pravila za UI-tehnologiju.

Nakon dugih pregovora članice EU-a su se složile oko zakona o umjetnoj inteligenciji u prosincu 2023. To je prvi sveobuhvatni zakonski paket na svijetu koji se posebno odnosi na umjetnu inteligenciju.

2024. godine sve že oči biti uprte u europska regulatorna tijela da vide provode li svoja nova pravila. A već se vode žustrije rasprave o tome treba li i, ako treba, kako ova pravila retrospektivno prilagoditi.

„Vrag je u detaljima", kaže Lea Steinacker i naglašava da bi trebali "biti spremni na duge rasprave i u EU-u i u SAD-u o praktičnoj primjeni ovih novih zakona".