Godina iza nas (2012.) je Europskoj uniji donijela gorku spoznaju: u koliko god velikom iznosu da su bile odobrene pomoći za dužničke zemlje poput Grčke, još dugo nije riješen osnovni problem monetarne unije - naime taj da članice eurozone u ekonomskom pogledu sve više idu u različitim smjerovima. Je li euro, taj veliki prestižni projekt europske integracije - možda konstrukcija s greškom? I sam Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, u biti je to priznao: "Pri konfiguraciji monetarne unije, koju sada imamo već deset godina i koja je u načelu važila kao održiva, sada se pokazalo da neće biti održiva ukoliko se ne poduzmu daljnji koraci."

Njemačka je u cijelom tom procesu spasa eura zemlja koja je u središtu pozornosti. I kancelarka Angela Merkel je priznala da euro ima svojih mana i to prije svega kad je u pitanju usklađivanje gospodarske moći novih članica eurozone sa starima. Merkel je istaknula da postoji zajednička volja za opstankom eura kao zajedničke europske valute i za njegovim jačanjem. "Također smatram da su zemlje članice, ali i cijela Europska unija, spremni na temeljite reforme", dodala je. 

Britanci se plaše za svoj "financijski London"

Riječ je o četiri velika gradilišta na kojima se istovremeno gradi: reguliranje financijskog tržišta, nadzor banaka s ciljem stvaranja bankarske unije, proračunska disciplina i ekonomsko-politička koordinacija. Kad je u pitanju reguliranje financijskog tržišta, Europska unija napreduje tek sitnim koracima, jer se prije svega Britanci plaše da bi se mogla ugroziti uloga Londona kao financijskog središta, a time i britanska tržišna konkurencija. Nadzor banaka bi se trebao realizirati do ožujka 2014.

Posebice teška tema je proračunska disciplina. Pritom je upitno hoće li i novi fiskalni pakt uspjeti unijeti disciplinu u europske redove. Primjerice Francuska, koja za mnoge vrijedi kao novi "bolesnik Europe", nastoji pod vodstvom socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea ublažiti kriterije. Od velike važnosti je hoće li Francuska i Italija ove godine uspjeti doći ispod granice od tri posto proračunskog deficita. Dok se Hollande zalaže za jačanje Europe kroz veću solidarnost, Merkel govori o tome da predstoje i dalje teška vremena. Suprotna stajališta između Sjevera i Juga će dominirati i novim pregovorima o višegodišnjem EU proračunu, koji su krajem 2012. propali.

Merkel hoće jaku vladu Europske unije

Posebice teški i možda najvažniji će biti pregovori oko četvrtoga gradilišta: do summita u lipnju Europska unija naime želi razjasniti kako da se smanje velike ekonomsko-političke razlike. Merkel smatra da to neće dugoročno funkcionirati bez promjena europskog sporazuma. Kancelarka smatra da bi zemlje članice trebale u budućnosti još više kompetencija predati u ruke Europske komisije, kako bi se ona mogla razviti u pravu vladu Europske unije. No, ona je priznala i to da je unutar europske obitelji još poprilično usamljena s tim mišljenjem. No, ako i dođe do toga, to je još u nešto daljoj budućnosti.

Predsjednik EU vijeća Herman Van Rompuy je uvjeren da će u 2013. godini Europa doživjeti uspjeh i uže surađivati: "Što će se dogoditi ako ne uspijemo? Nikad ne odgovaram na hipotetična pitanja, zato što ćemo uspjeti. Na kraju procesa ćemo imati više Europe, ne manje Europe. A krizu ćemo prevladati korak po korak." Van Rompuy je to isto rekao već proteklog lipnja kad je kriza dosegnula vrhunac. Utoliko više i radije on to sada ponavlja.