Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović boravit će u srijedu (6.12.) u službenoj posjeti Srbiji. Planirani su razgovori sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i predsjednicom Skupštine Majom Gojković. Ranije je najavljeno da će u Beogradu biti riječi o granicama i drugim otvorenim pitanjima.

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić vjeruje da su ovakve posjete nužne kako bi se smanjile političke tenzije nakon izricanja haške presude Ratku Mladiću i srbijanskih reakcija na netočno prenesene navode iz intervjua koji je Bakir Izetbegović dao za DW.

Tehnički dio posla nije urađen

„Hoće li pri tome biti napretka u rješavanju konkretnih pitanja, uključujući granična, u velikoj mjeri ovisi i od toga kakva će se atmosfera nametnuti. Gotovo svi dosadašnji međusobni susreti srbijanskih i bh. zvaničnika prošli su u prijateljskoj atmosferi i služili su upravo tome, da se smanje tenzije u vezi s određenim spornim pitanjima. Teško je sada reći hoće li biti konkretnog pomaka u rješavanju graničnih pitanja. Ne vjerujem da će članovi Predsjedništva BiH i srbijanski zvaničnici sjediti nad mapama i crtati granice oko Bajine Bašte. To je stvar tehničkih pregovora na razinama stručnih komisija, ali nisam siguran u kojoj je fazi taj tehnički dio posla. Koliko je meni poznato, to još nije riješeno", kaže Huskić za Deutsche Welle.

Posjet Beogradu prilika je za rješavanje mnogih praktičnih pitanja, ali članovi Predsjedništva BiH u glavni grad Srbije dolaze bez usuglašenih stavova. Rezultat je to složenih političkih odnosa u BiH. Analitičari podsjećaju da pojedini srpski predstavnici u institucijama BiH radije zastupaju interese Srbije nego vlastite zemlje. Problematični su i odnosi između bošnjačkih i hrvatskih predstavnika, kaže politički analitičar iz Mostara Slavo Kukić.

Što ugrožava odnose u BiH i regiji?

„U prilog tome govori barem nekoliko detalja. Prvi je vezan za fotografiju s obilježavanja Dana oružanih snaga BiH od prije koji dan, iz koje je evidentno da Izetbegović i Čović uopće ne razgovaraju. Drugi je u vezi s činjenicom da Ivanić, poput Milorada Dodika i drugih iz političkog establishmenta Republike Srpske zapravo istupaju kao odvjetnici Srbije, a ne kao ljudi koji nastupaju u ime interesa BiH.

Kako će, pitam se, Ivanić, ako će olako prepuštati dijelove BiH drugoj državi, to objasniti vlastitom narodu na području općine Rudo, čiji predsjednik općine sasvim otvoreno kaže da se tom trgovinom samo zadaje još jedan udarac narodu ove općine, dakle Srbima koji tamo žive. Na koncu, što očekivati od trojca koji funkcionira kao rogovi u vreći, a elementarna je logika da se uspjeh može očekivati samo od ljudi koji funkcioniraju kao dijelovi jednog te istog tima, i to tima čiji su ciljevi na istom fonu", kaže Kukić za Deutsche Welle.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je izjavio kako očekuje da će pitanje granice između Srbije i BiH biti riješeno do kraja godine. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović boravio je nedavno u Beogradu, a pojedini mediji su objavili da je postignut dogovor o granicama prema kojem bi Općina Rudo ili njeni dijelovi pripali Srbiji. Nije priopćeno kakve bi ustupke Srbija učinila BiH, ali su nakon razgovora Vučić-Čović uslijedile optužbe o „cijepanju BiH", dok se Čoviću prigovaralo da nema legitimitet da pregovara o granicama.