Klasični mediji, televizija, radio i tisak sve više gube povjerenje javnosti - a glavni razlog je mnoštvo informacija koje su dostupne na svakom koraku, i koje se plasiraju preko društvenih mreža. U toj utrci za privlačenjem publike, mediji često izlaze iz okvira onoga što im je zadatak - a to je da informiraju javnost o činjenicama, dajući prognoze, opet na temelju činjenica.

U toj borbi za osvajanje medijskog prostora na Balkanu nema kompromisa a rezultat je gubitak povjerenja građana. U zemljama bivše Jugoslavije situacija je manje-više ista, a nedavno istraživanje Reutersa pokazalo je da povjerenje u medije nastavlja (o)padati. Samo u ovoj godini povjerenje je palo sa 44 posto na 42 posto, a povjerenje u vijesti na društvenim mrežama još je manje - iako posjećenost raste.

Paradoks

„U Srbiji su vam najpopularniji crkva i vojska. Nemoguće je očekivati da budete popularni u tom dijelu, ja čak to ne bih ni volio. Ta vika se diže na medije a koja je u potpunom paradoksu - da mislite da mediji koji se ozbiljno bave svojim poslom lažu, dok zapravo svi oko njih lažu", kaže da DW glavni urednik magazina „Nedeljnik", Veljko Lalić, ističući da će biti teško izboriti se s tim.

„Na Twitteru je problem što vi dolazite po vijesti od svog istomišljenika. I vi ste stalno u krugu svojih ljudi. Ne idete na ulicu protestirati. Kada me netko pita zašto ne objavim nešto, ja kažem hajde ti reci za novine, a on kaže: pa objavio sam na Twitteru. Zato nemate reakciju javnosti u realnom životu", kaže Lalić.

Različito je viđenje i u novinarskoj branši o tome u kakvom su položaji mediji danas, gube li povjerenje javnosti i kako će izgledati taj sadržaj za nekoliko godina. Hoće li klasični mediji skroz nestati, hoće li doživjeti neku vrstu transformacije kako bi mogli ostati na tržištu, o tome je za sada teško govoriti. Činjenica je da televizija gubi veliki dio publike, tisak se gasi jer nije više financijski održiv, a u takvom odnosu snaga novi web-portali se pojavljuju svakog dana.

Mediji nikad jači?

Glavni urednik Večernjeg lista, Dražen Klarić, smatra međutim da mediji nikada nisu bili jači.

„Nikada u povijesti mediji u Hrvatskoj nisu bili jači, a ja radim već dugo. Nikada nisu bili jači niti ih se politika više bojala. Međutim, u toj želji da nekada budemo što bolji i što kvalitetniji, zaboravimo na kontekst, uletimo u brzinu i tada nastaju greške koje nam se obiju o glavu na način da gubimo povjerenje javnosti", kaže Klarić, jedan od sudionika Weekend media festivala u Rovinju, koji je i ove godine okupio medijske radnike na jednom mjestu.

Niste više potrebni

„Mediji su se ulijenili. Događa se jedna nevjerojatna promjena, a sve je postalo medij. Sada ti moraš objašnjavati sve ispočetka - koja je tvoja uloga, zašto je ona važna, čemu ti služiš. To je ono što su mediji zaboravili raditi. Sve se mijenja nevjerojatnom brzinom, reći će nam jednom samo da nismo potrebni. Sada je naš posao da se izborimo za naše mjesto. I moramo reći - nema slobode bez slobodnih i profesionalnih medija", kaže novinar iz Beograda, Slobodan Georgijev, programski koordinator Balkanske istraživačke mreže.

Tihomir Ladišić s N1 televizije iz Zagreba kaže da ponekad kritika koja dolazi prema novinarstvu ima svoju utemeljenost, na način da je mediji preblizu vlasti: „To je nešto o čemu uvijek treba voditi računa i za jedan mediji koji želi ostati na tržištu, slobodan i profesionalno angažiran, treba itekako voditi računa o tome".

U cijeloj ovoj lepezi problema s kojima se suočavaju mediji i novinari danas, od toga da je mali dio njih u potpunosti neovisan, da se bori s novim sadržajima i načinima njihovog plasmana koje tradicionalni mediji ne mogu dostići - pa do fake news i društvenih mreža kao medija, postavlja se pitanje može li se takvo stanje prevladati i opravdati povjerenje javnosti ili će se dogoditi potpuna transformacija, za koju mnogi nisu spremni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android