Uprava Njemačke željeznice je sinoć (3.2.) priopćila da računa s razotkrivanjem daljnjih slučajeva sporne usporedbe podataka. Novinska agencija Reuters je prethodno objavila kako raspolaže dokazima da su 2005. provjereni podaci svih 220.000 radnika, koliko ih je Željeznica u to vrijeme zapošljavala. Poslovodstvo tvrtke u većinskom vlasništvu države je dosad priznalo usporedbu podataka poput adrese i broja tekućeg računa s podacima dobavljača za 173.000 radnika. Cilj je navodno bila prevencija i suzbijanje korupcije. No, promatrači vjeruju da je poduzeće tom akcijom zapravo htjelo raskrinkati nezadovoljnike u vlastitim redovima koji novinarima odaju informacije o sumnjivim potezima menadžmenta.

Čitav upravni odbor odgovoran za skandal

Ministar prometa Wolfgang Tiefensee (SPD) je od uprave Željeznice ultimativno zatražio da u javnost izađe s istinom o aferi: "Želim da se iznesu činjenice. Ne trebaju nam svakog dana nove vijesti s komadićima istine nego cjelovit uvid u događaje. Zato pozivam gospodina Hartmuta Mehdorna da što prije polegne karte na stol." Više socijaldemokratskih zastupnika u Bundestagu se čak izjasnilo za otkaz šefu Njemačke željeznice, potvrde li se najnovije dojave o razmjerima provjere podataka. Problem time ne bi bio riješen, smatra Klaus-Dieter Hommel, vođa jednog od sindikata željezničara: "Osim Mehdorna nadležan je i odgovoran čitav upravni odbor. Radnici su pokolebani i zato je krajnje vrijeme za ponovnu uspostavu povjerenja."

Krizni menadžment Željeznice – katastrofalan

Sindikati od direktora zahtijevaju ispriku: "Krizni menadžment Željeznice je katastrofalan. Gospodin Mehdorn je imao priliku da se ispriča radnicima, da kolegicama i kolegama jasno pokaže da mu je žao za sve što se dogodilo i da poduzme mjere kako bi ubuduće slične pojave u poduzeću bile spriječene." Jedna od mjera na državnoj razini trebao bi biti zakon o zaštiti osobnih podataka zaposlenika. Njegovo hitno donošenje predlaže nekoliko političara na čelu s vladinim povjerenikom za zaštitu podataka Peterom Schaarom – pogotovo nakon što je potvrđeno da je i Njemački Telekom na isti način i s istim pobudama provjeravao podatke oko 140.000 vlastitih radnika.