Odluka je donijeta usred kampanje cijepljenja. To je bilo jasno i njemačkom ministru zdravlja Jensu Spahnu (CDU). Pa ipak je odlučio da, kao i neke druge europske zemlje, Njemačka do daljnjeg više ne koristi AstraZenecino cjepivo. Ta mjera je „čista predostrožnost" kako bi se znanstveno provjerile neželjene pojave do kojih dolazi u vrlo rijetkim slučajevima, naglasio je Spahn.

Ostaju, međutim, otvorena neka važna pitanja, prije svega kada je riječ o daljem provođenju cijepljenja, kao i kada se radi o povjerenju u AstraZenecino cjepivo.

1. Zašto je privremeno zaustavljena AstraZeneca?

Njemački državni Institut Paul Erlich (PEI) izdao je u ponedjeljak oko podne odgovarajuću preporuku, objasnio je Spahn. Razlog je sedam slučajeva tromboze cerebralnih vena zabilježenih u Njemačkoj koji su vremenski povezani s cijepljenjem – kod do sada više od 1,6 milijuna cijepljenja AstraZenecom.

Spahn je pritom naglasio da je vrlo svjestan posljedica te odluke i da ona nije donijeta lako. I to je, kaže, čisto tehnička, a ne politička odluka. Stoga je odlučio da slijedi preporuku PEI-a. A najvažnija stvar za povjerenje u cijepljenje je transparentnost, naglašava njemački ministar zdravstva.

2. Koliko dugo će vrijediti zabrana?

Do sada važeći plan kampanje cijepljenja trenutno je stavljen na led. Sada je na potezu Europska agencija za lijekove (EMA) koja ispituje primjedbe i u idealnom slučaju bi mogla da dâ svoju preporuku još ovog tjedna, rekao je Spahn.

Doze koje su već isporučene njemačkim saveznim pokrajinama trebalo bi ostati tamo za sada, ali savezna vlada će sve dalje isporuke obustaviti, a cjepivo će držati u svom središnjem skladištu.

3. Koliko je AstraZeneca važna za cijepljenje protiv korone?

Za napredak u cijepljenju, AstraZeneca bi trebala igrati sve značajniju ulogu. To cjepivo je lakše skladištiti u normalnim liječničkim ordinacijama, jer se ona ne mora skladištiti na tako niskim temperaturama kao preparat Pfizer/Biontech.

U skladu s novim podacima iz studija, AstraZeneca je u Njemačkoj tek nedavno preporučena starijim osobama, a ne samo onima između 18 i 64 godine, kao što je to bio slučaj na početku. A do kraja ožujka trebalo bi stići više od dva milijuna svježih doza.

Međutim, očekuje se da će uskoro značajno porasti i količine ostalih cjepiva, posebno Pfizer/Biontech i Moderne. AstraZeneca čini 17 posto doza primijenjenih u Njemačkoj do sada.

4. Mogu li da se ostvariti zacrtani ciljevi cijepljenja za Njemačku?

Neizvjesno je koliko će nova odluka spriječiti napredovanje cijepljenja. To se odnosi i na najavu kancelarke Angele Merkel da će se svim građanima do kraja ljeta, dakle do 21. rujna ponuditi cijepljenje. Ona je to međutim najavila pod uvjetom da se i isporuke i odobrenja novih cjepiva odvijaju prema planu.

Za srijedu (17.3.) su bile planirane nove konzultacije kancelarke i premijera njemačkih pokrajina. Tu se trebalo raspravljati prije svega o planovima za „turbo-cijepljenje". To bi značilo uključivanje mreže privatnih medicinskih praksi u kampanju od sredine travnja. Sada više nije sigurno hoće li se to moći ostvariti. I konzultacije su zbog privremene zabrane Astra/Zenece odgođene.

5. Kakvo je to cjepivo AstraZenece?

Kao što je Institut Paul Erlich objasnio, analiza novih podataka pokazala je da dolazi do upadljive učestalosti posebnog oblika vrlo rijetke tromboze u cerebralnim venama. U tim slučajevima bilježi se nedostatak krvnih pločica u krvi i dolazi do krvarenja neposredno nakon cijepljenja.

Kod tromboze cerebralnih vena, određene vene u mozgu blokiraju se krvnim ugrušcima. Glavni simptom je glavobolja. Pored toga, oboljeli mogu dobiti epileptične napade, paralizu ili poremećaje govora. Bolest se rijetko javlja. Velika većina pogođenih su žene mlađe od 50 godina.

Nedostatak krvnih pločica (trombocitopenija) dovodi i do povećane tendencije krvarenja. Mogući uzroci za to su infekcije, nedostatak vitamina, genetske predispozicije ili upotreba lijekova.

6. Može li se koristiti neko drugo cjepivo za drugu dozu?

Za sada vrijedi pravilo da svako tko primi prvu dozu AstraZenece treba dobiti i drugu, također od AstraZenece. Teoretski bi bilo moguće ubrizgati različita cjepiva – prema ocjeni stručnjaka, to vjerojatno ne bi bio imunološki problem.

Međutim, za takve kombinacije ne postoje podaci iz kliničkih studija, a za njih nema ni odobrenja. Privremeni prekid ne bi trebao stvarati probleme s drugom dozom, ako ne traje duže: njemačko Stalno povjerenstvo za cijepljenje (Stiko) preporučuje da između prvog i drugog cijepljenja AstraZenecom treba proći dvanaest tjedana.

Prema podacima Instituta Robert Koch (RKI) do sada je oko 1,6 milijuna ljudi u Njemačkoj primilo prvu dozu AstraZenecinog cjepiva – mnogi od njih još uvijek imaju dosta vremena do druge doze. Do sada je u Njemačkoj samo 217 ljudi primilo i drugu dozu tog cjepiva.

za/agencije