Hrvatska vlada nema transparentan odnos prema tretmanu „istočnih“ granica – onih koje su ujedno i vanjske granice Europske unije. Nadalje, taj odnos nije ni jasno definiran, ako sudimo po onome što je uopće poznato u javnosti. Zaključak je to koji se nameće nakon posljednjih istupa u vezi s tom temom. Uostalom, na određena pitanja koja smo uputili Ministarstvu unutarnjih poslova RH prije tjedan dana, nismo dobili nikakav odgovor. Povod za slanje upita bio je sporazum koji je Davor Božinović, prvi čovjek MUP-a, početkom ovog mjeseca potpisao u Trstu s talijanskim i slovenskim kolegama.

Tim sporazumom dogovoreno je organiziranje zajedničkih, mješovitih hrvatsko-talijansko-slovenskih patrola koje bi suzbijale neprijavljene ulaske izbjeglica iz Azije i Afrike. Razlog je stanovita nervoza u Italiji, zbog nešto višeg broja izbjeglica, a koji prolaze preko Hrvatske i Slovenije. Osim toga, hrvatski premijer Andrej Plenković u dva je navrata posljednjih tjedana spominjao ulogu Frontexa u RH. Prvo je rekao da „Hrvatska ne treba Frontex“, te zatim da „Hrvatska nije odbila Frontex". Ovo potonje je svakako znano, jer je nedavno RH i obnovila ugovor s tom EU-agencijom.

Ekspanzija netransparentnosti

Ipak, okolnosti hrvatske suradnje s Frontexom nisu najbolje poznate, a sad se u toj problematici pojavljuje i ne sasvim jasna ideja o trilateralnim jedinicama. „O Frontexovom djelovanju kod nas već se dugo vrlo malo zna“, prenijela nam je o tome Marijana Hameršak, voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta „Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika" (ERIM) u zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku (IEF). Dodala je kako su prošle zime ona i njezina kolegica uputile molbu Frontexu da im se, u okviru programa posjeta, kao istraživačicama odobri obilazak sjedišta u Varšavi.

„Molba nam je odbijena", rekla nam je Hameršak, „uz obrazloženje da imaju manjak kapaciteta. A Frontex sam sebe opisuje kao najveću i najbrže rastuću EU agenciju. Ekspanziju Frontexovih ovlasti i financija, ne prati i ekspanzija odgovornosti i transparentnosti." Što se tiče RH, poznato je da su 2018. godine Frontexovi zrakoplovi nadlijetali granicu s Bosnom i Hercegovinom, te da se u suradnji s Frontexom u Hrvatskoj održavaju obuke, tečajevi, seminari. Također, da RH sudjeluje u Frontexovim misijama, pa i onima izvan EU-a, npr. u Srbiji. Ali ne i to je li Frontex već na hrvatskim granicama, ili se možda tek planira da bude.

Slovenska tema

„Istraživanje uloge Njemačke u kontroli granica na Balkanu, pokazuje da su njemački policajci prošlih godina u Hrvatsku, osim zbog Frontexovih treninga, dolazili i zbog provedbe zajedničkih operacija, pilot-projekata i intervencija na granici", nastavlja Marijana Hameršak, dobra poznavateljica pograničnih prilika u RH, kad su posrijedi izbjeglice. Doznajemo tako da se u nekim izvještajima o tzv. pushbacku navodi da su svjedoci na hrvatskoj granici vidjeli ili čuli policajce koji govore njemački ili engleski jezik.

U Hrvatskoj, pritom, se trenutno provodi EU-projekt „Jačanje nacionalnih i FRONTEX-ovih kapaciteta za nadzor vanjske granice Europske unije“, vrijedan gotovo 20 milijuna eura. To podrazumijeva - ako već ne odmah Frontexove ljude na granicama - onda svakako Frontexovu opremu, bespilotne letjelice, terenska vozila i slično. Hameršak nam je napomenula i da su slovensko-hrvatsko-talijanske patrole već dulje vrijeme tema u Sloveniji. I to znatno prije 7. listopada i eskalacije ratnog sukoba u Izraelu i Palestini, koji se ponegdje tumači kao razlog povećanog političkog interesa u RH i EU za pitanje izbjeglica.

„Sama ideja, prema nekim tumačenjima, dolazi od slovenske politike koja miješane patrole zagovara kao rješenje za izlazak iz situacije u kojoj s talijanske strane stižu pritužbe, a s hrvatske ljudi, i koje bi Sloveniji omogućilo održavanje otvorenih granica s obje zemlje. No u Hrvatskoj su miješane patrole postale tema tek nedavno, s posljednjim sastankom ministara u Trstu koji dolazi u nastavku na uvođenje graničnih kontrola između Italije i Slovenije te Slovenije i Hrvatske“, tumači voditeljica projekta ERIM.

Terapijska kontrola

„Uzimajući u obzir da, dakle, miješane patrole nisu nova tema", nastavlja ona, „a da je na ovom sastanku postignut samo načelan dogovor o tehničkom sudjelovanju koje još nema definiran sistem, ni format, pa ni mandate, teško je govoriti o tome kako bi se taj dogovor mogao pretočiti u realnost. Upitno je hoće li se ići u smjeru formiranja brigada, kako predlaže Italija, ili patrola, za što se zalaže Slovenija, primjerice. U svakom slučaju, dogovor o njima je već sada upregnut u spektakularizaciju granica, kreiranje izvanrednog stanja, predstavljanja migracija kao prijetnje."

„Osim toga, dogovorom se reificira, perpetuira ideja da je zatvorena ili strogo kontrolirana vanjska granica Schengena preduvjet otvorenih granica unutar njega, kao da je jedini razlog prelazaka vanjskih granica to što su porozne. Kao da bi sve bilo drugačije da su one drugačije, strože kontrolirane, kao da je kontrola sama po sebi lijek za sve", rezolutna je Hameršak, uz procjenu da se takvo shvaćanje kontrole i kontrola općenito, ustvari - normalizira. A kako sve kontrola može izgledati, vidjelo se u RH prije nekoliko godina.

Izvoženje problema

Vlasti schengenskih država-članica tad uglavnom nije zanimalo što se na hrvatskim granicama dešava, dok su u javnost gotovo svakodnevno dopirale informacije o premlaćivanjima, ponižavanjima, protjerivanjima, a kamoli da su dogovarane zajedničke ophodnje. „Pa ni takvi postupci nisu zaustavili kretanje ljudi, nego su ga prije svega otežali i usporili. Pritom ovakvo razumijevanje Schengena, kontrole i granica vodi do stalne eksternalizacije, nastojanja država da aktivnosti kontrole svojih granica eksternaliziraju tj. prebace na teritorij drugih država", tvrdi ova IEF-ova znanstvenica.

„Stoga se slovenski i hrvatski ministri unutarnjih poslova lako mogu složiti da 'problem' nisu Slovenija ili Hrvatska, nego Bosna i Hercegovina i Srbija, te u skladu s time podržavati i poticati aktiviranje Frontexa u tim zemljama, ne pitajući se puno ni za etiku, ali ni za logiku takvog pristupa koji se već toliko puta pokazao promašenim i u krajnjoj liniji i neučinkovitim“, zaključila je Marijana Hameršak.

Očitovanje MUP-a o detaljima sporazuma s Italijom i Slovenijom, pak, objavit ćemo naknadno ako ga konačno zaprimimo.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu