1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Obrazovanje

Škola u Mostaru koja želi još više nacija

16. lipnja 2018

Dok se u školama Bosne i Hercegovine još uvijek vode žućne rasprave o naciji, u Međunarodnoj osnovnoj školi u Mostaru im i postojeće nacionalnosti u BiH nisu dovoljne. Jer tamo žele otvorenu i multikulturalnu budućnost.

Internationale Schule in Mostar
Foto: DW/V. Soldo

Kraj je školske godine. Alma, Mehmed, Ivan, Ljilja, Alexander, Stefan, Evan, Yun-yu, Zara, Kristijan, Taikan, Ljilja... Uz emotivne zagrljaje i čestitke učitelja i učiteljica dobili su školske svjedodžbe o uspješno završenom razredu. Ali ne, to nisu djeca iz osnovne škole neke od zemalja EU-a, to su djeca Međunarodne osnovne škole u Mostaru (International Primary school Mostar).

Dok istovremeno u BiH još uvijek postoje 'dvije škole pod jednim krovom' gdje učenici pohađaju školu po nastavnom programu na bosanskom ili hrvatskom jeziku ili gdje se vodi rasprava o pravu na jezik i gdje u pojedinim školama nacionalnost određuje plan i program obrazovanja, u ovoj školi djeca nastavu pohađaju na dva jezika: engleskom i materinjem.

U Međunarodnoj osnovnoj školi zajedno s lokalnom, školuju se i djeca iz SAD-a, Engleske, Australije, Novog Zelanda, Kine, Japana, Slovačke i za sebe kažu da su svijet u malom.

Jezici se miješaju, a čak i "stranci" na odmoru govore "domaći".Foto: DW/V. Soldo

Škola za budućnost kakvu želimo

Strani poduzetnici, diplomate ili jednostavno doseljenici u BiH šalju svoje mališane u ovu školu zbog nastave i na engleskom, ali i njemačkom jeziku kao izbornom predmetu već od drugog razreda. Međutim, zanimljiva su stajališta domaćih roditelja koji unatoč javnim, većinom jednonacionalnim školama, odlučuju da njihovo dijete od najmanjih nogu pohađa nastavu s djecom doslovno iz cijeloga svijeta, svih nacionalnosti, rasa i vjera.

Ovdje školske dane s prijateljima provodi i djevojčica Ljilja. Njen otac, mostarski sveučilišni profesor Jozo Grbavac rodom iz mjesta Grab u općini Ljubuški, kaže da je suvišno pitanje zašto su se, pored javnih škola, odlučili za Međunarodnu osnovnu školu.

"U 21. stoljeću, u doba opće globalizacije, ujedinjavanja i multikulturalnosti u Europi neupitno je zašto baš ovakva škola. BiH, ovakva kakva jest, meni je najdraža na svijetu unatoč svim svojim prijeporima da postane dio te europske zajednice baštine kulture i naroda. Ali jednostavno, u javnim školama nisam mogao pronaći bolji pristup jer će moje dijete, pored svog materinjeg jezika dobro svladati i engleski i njemački jezik. Moje je dijete presretno i nekada imam problem jer neće da ide kući. Razgovarajući s njom, vidim koliko je ona zaista sretna", komentira profesor Grbavac za Deutsche Welle.

"Ponekad imam problem jer moja Lilja ne želi izaći iz škole", kaže jedan od roditelja. A to onda sigurno znači dobru školu.Foto: DW/V. Soldo

Što se govori na školskom dvorištu?

No, za razliku od svoga oca, malena Ljilja ima nešto drukčije razloge. "Jako volim svoje učiteljice, direktora, jela koja jedemo, engleski i informatiku, a najviše mi se sviđa njemački jezik", stidljivo, ali ipak vrlo određeno kaže ona.

Tanja Andrić njena je učiteljica. Ona je zajedno sa svojim kolegama osnovnoškolce, uz zagrljaj i široki osmijeh, ispratila na ljetni odmor. Kaže da svako dijete osjeti njihovu istinsku posvećenost.

"To pogotovo osjete mala djeca koja trebaju nekoga na koga se mogu osloniti i predivno se osjećam radeći sa djecom na ovakav način. Vrlo je bitno prepoznati karakter svakog djeteta i razvijati ga, usmjeravati. Zamislite koja je to radost kad vidite da na našem jeziku komuniciraju naša djeca i djeca kojima BiH tek postaje domovina.

Aida i Šerif ĆosićFoto: DW/V. Soldo

Umjesto vjeronauka je predmet 'moral', ali prema riječima vlasnika ove škole bračnog para Aide i Šerifa Ćosić, njihovo istinsko i najveće bogatstvo je u različitosti: djeca zajednički obilježavaju i Božić i Uskrs i Vaskrs kao i Bajram, Dan Zahvalnosti, kinesku Novu godinu, obilaze bogomolje svih naroda, upoznavajući vjeru svojih školskih prijatelja.

"Puno pozornosti dajemo individualnom pristupu, a naši razredi su mali, od 10 do najviše 12 učenika. Svake godine smo bogatiji za jedan razred jer se prepoznaje naš kvalitetu. To je jedino što želimo: privući roditelje jer želimo znanje prenijeti djetetu", kaže Aida Ćosić za DW.

Mali Yin Yu je dobio svjedodžbu i veseli se podjednako kao i njegove učiteljice i učitelj.Foto: DW/V. Soldo

Nije utopija nego jedina perspektiva

Njen suprug Šerif, to tvrde i školarci, priprema najbolja jela i to je ono s čime se niti jedna škola u ovoj županiji ne može pohvaliti, a možda ni u cijeloj BiH. Većinu povrća i voća organski se uzgaja u vlastitom vrtu.

"Želimo zdravu djecu. Često ih i vodimo u vrtove da upoznaju biljke, kako raste jabuka, rajčica, krumpir... Kroz nastavni program i novi pristup razvijamo njihovu multikulturalnost jer oni će, a što nije floskula, uskoro biti naša budućnost - pokretači ove zemlje, liječnici, profesori, znanstvenici od kojih će koristi imati cjelokupno društvo. Ovo nije priča stagniranja nego napretka i taj maraton ćemo izdržati jer ulaganje u slobodnomisleću djecu, bez nacionalnih okova i mržnje prema drugačijem dugoročan je i isplativ cilj", zaključuje Šerif Ćosić.

Osnovno pitanje jest: kakvu budućnost želi Bosna i Hercegovina? Budućnost sa granicama i podjelama ili ovakvu multinacionalnu i zadovoljnu zajednicu?Foto: DW/V. Soldo

Iako sve izgleda kao obrazovna utopija, može li se ipak ova filozofija i model obrazovanja primijeniti i za BiH? "Naravno, samo treba iskrena volja i posvećenost kao i istinsko promišljanje što očekujemo od budućnosti naše djece: mržnju i nove ratove ili život i uvažavanje i poštovanje jedni drugih kao što je to u svim demokratskim i razvijenim zemljama", zaključuju supružnici Ćosić.

Otac učenice "koja ne želi kući", profesor Grbavac dodaje: "Ako je ova zemlja ičim bogata, onda je bogata golemim neznanjem. Ova škola je primjer kako se boriti protiv općeg neznanja".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi