Studija Sveučilišta u Koblenzu iz 2010. je pokazala da su na njemačkom tržištu rada osobe s turskim imenom zakinute. Ispitivači su poslali 1.000 prijava studenata ekonomije za praksu. Praksu je dobilo 20% manje kandidata s turskim imenom. Većina njemačkih visokoobrazovanih građana s turskim korijenima seli u Istanbul. Ova metropola koja se ubrzano razvija objeručke prihvaća visokokvalificiranu radnu snagu sa Zapada. Čak dovode i žene na visoke menađerske položaje. Prednost novih imigranata je činjenica da govore turski, a imaju njemački radni moral: temeljitost, pouzdanost, točnost.

"Ali ti si Turčin"

"U svakodnevnom životu svaki dan osjećaš da si stranac", priča o svojim iskustvima informatičarka Alev Günes. Ok Ocak se ne slaže s njom u potpunosti: "Ne bih upotrijebio tako jake riječi, no i sam sam doživio da su mi rekli: hmm... ali ti si Turčin. A to baš i nije najugodnije iskustvo."

Sve više visokoobrazovanih Njemaca s turskim korijenima iseljava u Tursku. Gospodarske udruge procjenjuju da trećina od oko 20.000 apsolvenata s turskim korijenima napušta Njemačku. Većinu dobro obrazovanih i visoko motiviranih mladih ljudi koji su u Njemačkoj naišli na prepreke privlači Istanbul. Kao glavni razlog selidbe navode manjak poštovanja. Na razgovorima za posao poslodavci uvijek iznova preferiraju njemačke kandidate, a Turcima nude lošije poslove. Gotovo je nemoguće dobiti posao na menadžerskim pozicijama.

Nomen est omen

Alev Günes smatra da Turci u Njemačkoj moraju sve više i više raditi, dokazivati se i truditi da bi ih prihvatili. Ali što mogu napraviti kad im planiranje karijere propada već na početku, s imenom i prezimenom? Jer ona vjeruje da Turci uvijek za Nijemce ostaju Turci. "Turkinja,crna kosa, tursko ime...te predrasude su uvijek tu negdje prisutne, u pozadini", kaže Alev.

U Istanbulu Alev Günes kao informatičarka sasvim dobro zarađuje. Može zalaziti u popularne, skupe kafiće u novom dijelu Istanbula koji odiše europskim šarmom. U Turskoj zarađuje netto gotovo isto koliko i u Njemačkoj. Rekla je u jednom trenutku sama sebi: fleksibilna si, zašto ne bi pokušala u svojoj zemlji? Možda će ti tamo biti bolje. "Nisam imala ništa za izgubiti. Nisam udana, nemam djece, a ako već hoću probati živjeti u inozemstvu, pa makar to bila moja domovina, onda bih to trebala napraviti prije četrdesete. Ovo je pravi trenutak", prisjeća se motiva za svoju odluku o preseljenju.

Turci cijene njemački radni moral

U Istanbulu ljude poput Alev Günes dočekuju širom raširenih ruku. Tursko gospodarstvo teži napretku, a udio Istanbula u društvenom proizvodu Turske iz godine u godinu ubrzano raste. U takvim uvjetima su njemački radni moral, njemačke vrline - temeljitost, disciplina i pouzdanost - vrlo tražena roba. Alev Günes odmah je dobila posao u softverskom poduzeću. "Ljudi koji gledaju i lijevo i desno, a ne samo ravno ispred sebe su vrlo cijenjeni. Kod nas cijene to što sve temeljito provjeravamo, što smo točniji, malo uredniji od drugih Turaka, što analitički pristupamo poslu."

"Njemačke vrline vrlo su važne, prije svega na području financija i financijske kontrole, gdje se morate pridržavati procesa i termina", priča diplomirani ekonomist Ok Ocak koji je došao u Istanbul iz Mannheima. Već pola godine radi u turskom poduzeću kćeri njemačkog MTU-a. Njegova pozicija stvorena je s namjerom da na njoj rade ljudi koji poznaju tursku kulturu i zbog toga lako stupaju u kontakt s ljudima ovdje, ali koji su istovremeno odrasli i koji su se obrazovali u Njemačkoj - posao kao stvoren za Oka. On je mogao iseliti u bilo koju drugu zemlju, kao što to uostalom i drugi visokoobrazovani Njemci čine. No odlučujuće je ipak bilo poznavanje turske kulture, stila života i jezika.

Zanimljiv spoj mačizma i emancipacije

Alev Günes priznaje da je tursko društvo izrazito patrijarhalno, čak mačističko. No dodaje da je Istanbul baš zbog toga uzbudljiv. "Primjećujem puno mačističkog ponašanja, no istovremeno su žene vrlo emancipirane."

Kao žena u Istanbulu možete doživjeti stvari koje uopće ne biste očekivali. "Ustanovila sam da su ovdje u Turskoj žene na istim područjima prihvaćenije nego u Njemačkoj. 50 posto žena je zaposleno. I ima ih puno više na vodećim pozicijama", prenosi informatičarka svoja zapažanja.

Gospodarstvo treba žene. No očito je da šefovi to shvaćaju tek kada se suoče s nedostatkom stručnog kadra.

Autorica: Anja Kempe/Ana Kontrec

Odg. ur.: D. Dragojević