Diljem svijeta je tijekom tri vala gripe 1918./1919. prema procjenama stručnjaka umrlo između 50 i 100 milijuna ljudi. Direktna usporedba između pandemije tada i ove danas doduše ne funkcionira. Svijet tada nije znao od čega ljudi umiru. Virusi kao uzročnici bolesti su otkriveni tek 1933. Genom novog koronavirusa je bio poznat vrlo kratko nakon prvih oboljenja.

No ove dvije pandemije ipak imaju nešto zajedničko: i jedna i druga su čovječanstvo bacile u duboku krizu. Iako tek stojimo na početku pandemije možda je vrijeme da se zapitamo mogu li nam iskustva od prije stotinu godina pomoći u pripremi za vrijeme nakon pandemije?

Tim pitanjem se još 2018. pozabavila britanska novinarka u sektoru znanosti Laura Spinney u svojoj knjizi "1918. - Svijet u groznici. Kako je španjolska gripa promijenila društvo".

Tko je kriv? Strahovi bude ksenofobiju

Još prije nego je koronavirus stigao do Europe, građani azijskog porijekla su preko hashtaga #ichbinkeinvirus ("ja nisam virus") svjedočili o rasističkim napadima. Čak je i tjednik Der Spiegel na početku veljače donio naslovnicu s porukom "žuta opasnost".

U Kini je nažlost situacija slična: napadi na strance koji se sada smatraju prijenosnicima zaraze se redaju posljednjih dana i tjedana. I nakon izbijanja španjolske gripe se zarazi pokušao prišiti nacionalni epitet. U Brazilu se bolest zvala "njemačka gripa", u Senegalu brazilska, a Poljaci su je prozvali "boljševističkom bolešću". To što ova pandemija nosi današnji epitet zahvaljuje se činjenici da je ova bolest bila isprva opisana u Španjolskoj koja kao neutralna zemlja u Prvom svjetskom ratu nije podlijegala vojnoj cenzuri pa se otvoreno pisalo i o pandemijama.

Korona-kriza: kada budućnost promijeni smjer

No krize donose i pozitivne impulse i kreativna rješenja. Matthias Horx je futurolog i on smatra da se čovječanstvo nalazi na prekretnici u "trenutku koji mijenja smjer budućnosti". On pogledom iz budućnosti na sadašnjost dolazi ne samo do zaključka kako se trenutno na mnogim područjima poput digitalnih tehnika, obrazovanja na daljinu ili mobilnog rada događaju veliki skokovi prema naprijed. Nego i kako će naša "humano-socijalna inteligencija" pomoći da se prebrodi kriza. Prisilna fizička udaljenost će stvoriti novu bliskost, smatra. No hoće li ova bliskost ostati i to samo zato što smo krizu prevladali "solidarno i konstruktivno unatoč radikalnim ograničenjima"?

I na međunarodnom planu će buduće krize biti moguće prevladati samo zajedničkim naporima. Ova spoznaja je i nakon epidemije španjolske gripe dovela do osnivanja zdravstvene organizacije Lige naroda, preteče današnje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Španjolska gripa je dovela i do promjene stava naspram zdravstvenog sustava i rezultirala jačim angažmanom države u sektoru koji je do tada bio u rukama crkve, dobrotvornih organizacija ili privatnih zaklada. I nakon korone će se zasigurno iznova vrednovati važnost zdravstvenih sustava.
Španjolska gripa je dovela i do političkih pokreta poput onih u Indiji gdje su od gripe umirali obični građani, a ne kolonijalni vladari iz Velike Britanije. Pokret za neovisnost na čelu s Mahatmom Gandhijem, koji je također prebolio španjolsku gripu, je pokrenut odmah nakon pandemije.

Pandemija kao pokretač promjena

Nakon traumatičnih iskustava prvog svjetskog rata i pandemije u svijetu umjetnosti je u dvadesetim godinama prošlog stoljeća došlo do značajnih preokreta:  Arnold Schönberg je glazbeni svijet šokirao svojom dodekafonijom, a u arhitekturi je Bauhaus pomeo dotadašnju ornamentalnu secesiju.
Španjolska gripa i oboljenje uzrokovano koronavirusom imaju još nešto zajedničko. "Obje bolesti su tzv. zoonoze kod kojih virus sa životinja prelazi na ljude. Jesmo li mi ljudi kroz domestifikaciju divljih životinja u svoju blizinu doveli spremišta virusa?", pita se na temelju jedne znanstvene studije Laura Spinney u svojoj knjizi o španjolskoj gripi. To je vrlo vjerojatno jer španjolska gripa i koronavirus nisu jedini primjeri koji podupiru ovu tezu.I virus HIV i SARS i tzv. svinjska gripa potječu od životinja. Je li rješenje u tome da više ne jedemo životinje? Odgovor na ovo pitanje mora dati svatko od nas sam za sebe.