«Ono što na kraju ostaje dvije su teme: Lisabonski sporazum je zaživio i gospodarska unija je otišla korak dalje i to je srž španjolskog Predsjedništva», izjavio je pred europskim zastupnicima španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero. On je vrlo mudro u proteklih šest mjeseci prepustio vodeću ulogu prvom stalnom predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyju.

Zapatero o proširenju i Hrvatskoj

Oko proširenja Zapatero se vrlo kratko osvrnuo na nekoliko činjenica, među ostalim da je Hrvatska otvorila sva pregovaračka poglavlja. «Ostvaren je važan napredak u približavanju Hrvatske koja je zatvorila još tri poglavlja», rekao je Zapatero. U okviru proširenja Zapatero je podsjetio da je i Turska otvorila jedno poglavlje. Spomenuo je i Srbiju i europska nastojanja da se stabilizira prostor zapadnog Balkana.

Španjolski premijer nije zaboravio spomenuti da je na posljednjem summitu Europske unije usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Islandom. Zapatero je zaključio da sve to pokazuje da Europa i dalje raste te da je Europska unija i dalje vrlo atraktivna za sve susjedne zemlje. Europska unija predstavlja veliki projekt stabilnosti i napretka u svijetu.

Španjolska iskustva prvog rotirajućeg Predsjedništva pored stalnog predsjednika Europskog vijeća pokazala su da premijer ubuduće ima samo ulogu statista, ukoliko predsjedavajuće zemlje nisu Njemačka ili Francuska. Ono što je bitno, ubuduće se sve priprema u Bruxellesu. Najbolji primjer u proteklih šest mjeseci je odlučna akcija spašavanja Grčke gdje su francuski predsjednik Sarkozy i njemačka kancelarka Merkel vodili glavnu riječ, a španjolski premijer nije bio niti pozvan da u tome sudjeluje.

Suočavanje s krizom

Španjolcima je predsjedništvo pokvarila financijska kriza koja je uvelike pogodila zemlje Sredozemlja. Od planiranih velikih zbivanja na međunarodnoj političkoj pozornici Španjolskoj je malo toga ostalo. Najprije je Obama otkazao dolazak na summit EU-SAD u Madridu, a kasnije je zbog stanja na Bliskom istoku za studeni odgođena i konferencija mediteranskih zemalja koja se trebala održati u Barceloni. Ostao je jedino sastanak EU-a s predstavnicima Latinske Amerike i Kariba. Propao je i španjolski pokušaj zbližavanja s Kubom.

Četvrto španjolsko Predsjedništvo od kako je ova zemlja postala dio EU-a donijela je Zapateru frustracije i neočekivane izazove. Euro, koji je Španjolska prihvatila za vrijeme socijalističke vladavine Felipea Gonzáleza, i koji je uveden kasnije pod konzervativnim Aznarom, u proteklih šest mjeseci doživio je svoju najtežu krizu od postojanja. Španjolska je istodobno pokazala svoje gospodarske slabosti, slično kao i portugalski susjed i time je unutar EU-a postala nezahvalan partner i dospjela pod veliki pritisak.

Radikalna promjena kursa

Španjolska je tijekom svojeg Predsjedništva provela radikalnu promjenu svojeg kursa. Nije ostalo ništa drugo nego da vodstvo u Madridu suočeno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto, 11 posto proračunskog deficita te problemima oko zatrovanih stambenih kredita pokrene bolne mjere štednje. Zapatero je otišao tako daleko da je čak prekinuo sa sindikatima riskirajući vlastitu političku budućnost. Zapatero je kod kuće bio usamljen kada je predstavljao paket mjera štednje i reformu tržišta rada. Osim sindikata, potporu su uskratili i regionalisti u Kataloniji i Baskiji. Konzervativna oporba već se nada prijevremenim izborima, a zemlji prijeti u drugoj polovici 2010. godine recesija.

Španjolska lekcija za Europu

Lekcija španjolskog predsjedništva vrijedi prije svega za Europu: Španjolska je prevelika da bi se dopustilo da financijski propadne. Španjolska je pet puta gospodarski snažnija od Grčke i šest puta od Portugala. Eurozona sebi ne može dopustiti propast Španjolske, pa je i zbog toga stvoren fond za spašavanje u visini od 750 milijarda eura, premda Zapaterova vlada poručuje kako Madridu (za sada) nije potrebna pomoć.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković