1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Španjolska, turizam i promjena klime

Stefanie Müller
23. lipnja 2019

Posljedice klimatskih promjena su za Španjolsku dramatičnije nego za ostatak Europe. Plaže nestaju, pitke vode je sve manje. U opasnosti je i turizam od kojeg zemlja dobrim dijelom živi.

Spanien San Sebastian Strand Badegäste
Foto: picture-alliance/dpa/J. Etxezarreta

Za Nicolasa Sterna nema dvojbe: „Ako temperatura poraste iznad granice onoga što je zacrtano Pariškim dogovorom onda se veliki dijelovi Španjolske pretvaraju u pustinju". To kaže renomirani britanski ekonomist koji je još 2006. upozoravao na posljedice klimatskih promjena.

Na jednoj klimatskoj konferenciji u španjolskom San Sebastianu mnogi si stoga postavljaju pitanje je li španjolska politika, u trenutku kada izbjeglice iz Afrike, koja je također pogođena klimantskim promjenama, stižu na obale Španjolske, a Greta Thumberg svojim akcijama budi i španjolske mlade, shvatila što prijeti zemlji na Pirinejskom poluotoku ako se u najkraćem mogućem roku ne poduzmu odlučni koraci u smjeru pojačane primjene obnovljivih izvora energije.

Andaluzija poput Sahare

Jeftino španjolsko sunceFoto: DW

Svake godine tisuće migranta riskira život kako bi pobjeglo od života u Zapadnoj Sahari gdje su vrućine i suše uništile svaku osnovu za normalan život. Tako nešto uskoro prijeti i Andaluziji gdje završava većina izbjeglica. Svjetska banka polazi od toga da će u sljedećim godinama preko 80 milijuna Afrikanaca zbog klimatskih promjena napustiti svoje postojbine i uputiti se prema Europi. Španjolska je zbog svog položaja i povijesnih okolnosti jedna od zemalja koje se kao prve nalaze na udaru migrantskog vala.

Predstavnici mediteranskih zemalja protuakcijama pokušavaju promijeniti ili usporiti tijek događaja. Na konferenciji Med7 na Malti prije nekoliko dana španjolski premijer Pedro Sanchez predložio je investicijski plan za afričke zemlje s posebnim naglaskom na Maroku. On je tom prilikom naglasio i kako Španjolska mora postati vodeća zemlja u Europi kada je u pitanju borba protiv promjene klime. Španjolska ima i dobrih ekonomskih razloga za preuzimanje klimatskog kormila u svoje ruke: promjena vremenskih prilika već sad ima utjecaja na najstabilniji i najvažniji izvor zarade ove zemlje: turizam.

Španjolska želi postati predvodnik zelenog vala

Pogon za desalinizaciju na Kanarskim otocimaFoto: Imago

Branšu koja skrbi i za najveći broj radnih mjesta treba zaštititi. Sanchez se zato i na konferenciji u San Sebastianu pokušao postaviti za glasnogovornika južne Europe kada su u pitanju klimatski ciljevi. „To mora biti središnji stup EU-ove strategije", rekao je Sanchez. Pokušaj etabliranja Španjolske kao vodeće sile u borbi za očuvanje klime očituje se i u kadrovskom jurišu na upražnjena mjesta u Bruxellesu. Njegova ministrica energije Teresa Ribera „puca" na mjesto povjerenice za zaštitu okoliša. Prema riječima stručnog tiska ona je zaslužna za ukidanje poreza za elektrane na sunčevu energiju čime je dan znak za početak ekološke revolucije u Španjolskoj. Ribera je svoju borbu za sunčevu energiju započela još prije desetak godina u vladi Sanchezovog prethodnika Zapatera. Ali tada su sunčeve ćelije bile još preskupe za masovniju upotrebu.

Španjolske muke s vodom

04:34

This browser does not support the video element.

Ova revolucija ima i svoju ekonomsku stranu. Španjolska, koja kao malo koja zemlja EU-a može profitirati od sunčeve energije, trenutno, uglavnom iz Alžira i Saudijske Arabije, uvozi nafte i plina u vrijednosti od 40 milijardi eura godišnje. Jose Carlos Diez sa Sveučilišta Alcala pored Madrida smatra da bi Španjolska mogla bolje iskoristiti svojih 3.000 sunčanih sati godišnje. „Megavat sunčane električne energije u Španjolskoj stoji 30 eura, u Francuskoj i Njemačkoj 40, a u Velikoj Britaniji 60", kaže Diez. Jeftinija energija bi dobro došla i turizmu koji je i najveći potrošač u zemlji.

Nestanak obale

Benidorm A što kad se voda digne? Foto: picture-alliance/dpa

No upravo zbog ogromne gladi za energijom i vodom turizam se već odavno nalazi na udaru kritika. Poseban trn u oku su ogromna postrojenja za desalinizaciju koja ne samo da troše velike količine energije nego i zagađuju podmorje. Nakon Saudijske Arabije, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Španjolska je zemlje s najviše postrojenja za desalinizaciju. Voda se upotrebljava ne samo za potrebe turizma nego ipoljoprivredepa čak i za navodnjavanje terena za golf kojih ima i na suhom jugu.

Daljnji problem Španjolske je porast razine mora. Erozije su već svakodnevna pojava na sjeveru zemlje, a obala od gotovo 6.000 km, gdje je smješteno 90 posto turističkih objekata, postaje sve uža.

Veliki turistički koncerni poput Meile ili Iberostara su se već počeli zanimati za to kako osigurati svoje hotele. Hidrolog Inigo Losada nešto slično preporučuje i vlasnicima privatnih objekata uz obalu. On smatra da bi već sad trebalo razmišljati o planovima za preseljenje iz ugroženih obalnih područja. No o tomu se nerado govori. Jedan trgovac nekretninama s Mallorce smatra da bi to „samo izazvalo paniku".