Slamke spasa za koje se očajnički drži španjolska privreda zovu se ZARA, Telefonica, Santander. Dok Španjolsku nakon rasprsnuća mjehura od sapunice na tržištu nekretnina vrtlog financijske krize vuče sve dublje, ova poduzeća, zajedno s nogometnom reprezentacijom, zaslužna su za dobre vijesti. Ona, unatoč krizi eura, bilježe pozitivne izvozne bilance.

Telefonica je tako u međuvremenu postala jedan od najvećih globalnih igrača u telekomunikacijskoj branši, a Santander jedan od najboljih bankovnih instituta eurozone. Posebno uspješan je tekstilni koncern Inditex. Poslovnice njegovih firmi-kćeri među kojima su i ZARA i Massimo Dutti mogu se naći na prestižnim lokacijama za šoping diljem svijeta. Inditex ima više od 5.500 trgovina i oko 110.000 zaposenika u 82 zemlje.

Od New Yorka do Mekke

No ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima. "Ako govorimo o ZARA-i, onda moramo odmah iza nje spomenuti i Mango, Desigual, Imaginarium. Sve su to marke koje postaju sve poznatije", kaže Walther von Plettenberg, direktor Njemačke trgovinske komore za Španjolsku u Madridu. Isto tako, ako se spomene Telefonica, treba, ukazuje on, odmah spomenuti i sva ona španjolska građevinska poduzeća koja posluju širom svijeta: "Podzemna željeznica u Londonu, podzemna željeznica u New Yorku, podzemna željeznica u Moskvi, brzi vlak između Mekke i Medine - svugdje u tržišnoj utakmici sudjeluju Španjolci."

Španjolski koncerni nisu samo akteri u međunarodnom tržišnom natjecanju, nego na europskoj razini ostvaruju gotovo rekordan tempo rasta izvoza, kako upućuje ekonomist Guntram Wolff iz briselske tvornice ideja "Bruegel": "Španjolska poduzeća su u posljednje tri-četiri godine ostvarili jednu od najviših stopa rasta izvoza u čitavoj eurozoni".

Bez koristi za nezaposlene

No, unatoč tome Španjolska ne može odahnuti. Rast vanjske trgovine nije, naime, dovoljan da bi se učinkovito suzbila kriza u zemlji. Poduzeća koja izvoze su konačno samo mali dio španjolskog tržišta rada. Ona samo pomažu da se zadrže postojeća radna mjesta u zemlji, ali nova radna mjesta uglavnom se otvaraju u inozemstvu. Oko 5,5 milijuna nezaposlenih Španjolaca stoga gotovo uopće ne profitira od cvjetajućeg izvoza španjolskih firmi.

Utoliko su uspješne izvozne bilance važnije kao balzam na uzdrmano španjolsko samopouzdanje. U očima stanovništva one su dokaz da Španjolska još nešto znači u svijetu i da nije država pred bankrotom koja nema poduzetničke snage. Više ili manje otvoreno poznati Španjolci iz područja gospodarstva i politike vanjsku trgovinu koriste kao element distinkcije od drugog europskog "pacijenta", Grčke.

Izvoz je tako postao utjeha za napaćenu Španjolsku, četvrtu najveću nacionalnu ekonomiju u Europi.

Vanjska trgovina - nacionalni prioritet

Taj pozitivan trend se, čini se, nastavlja. Prema najnovijim informacijama Njemačke trgovinske komore za Španjolsku, u prvom kvartalu ove godine izvoz je porastao za 3,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Od 2000. do 2011. godine je izvoz u Njemačku porastao za gotovo 50 posto, na svjetsko tržište čak za 72 posto. Ovaj uspjeh nije slučajnost. Tražeći nove mogućnosti za rast i pomoć industriji nakon sloma građevinarske branše, vlada u Madridu je rast i potporu vanjskoj trgovini - ugledavši se na velike izvozne nacije poput Njemačke - proglasila nacionalnim prioritetom.

Ekonomist Guntram Wolff uvjeren je međutim da se ovi uspjesi u prvom redu imaju zahvaliti mudroj strategiji poduzetnika: "Ono što sada gledamo je manje rezultat španjolske gospodarske politike, a više odraz snage pojedinih poduzeća."

Kredita ni za lijek

Na svjetskom tržištu blistaju uglavnom veliki koncerni, španjolske industrijske perjanice. Manja i srednje velika poduzeća gotovo da i nisu zastupljena. Glavna prepreka s kojom su oni suočeni je financiranje ulagača. Španjolska poduzeća trenutno imaju velikih problema doći do sredstava za financiranje na tržištu kapitala, a upravo su malim i srednjim poduzećima potrebni krediti kako bi se odvažili na korak preko granice.

Postoje, međutim i druge prepreke. "Nedostaje im jednostavno izvoznih kvaliteta, znanja stranih jezika, svojevrsne izvozne tradicije", kaže Walther von Plettenberg iz Njemačke trgovinske komore za Španjolsku. To je, smatra on, poveći zadatak koji stoji pred ovom zemljom, ali pozitivno gledajući, zaključuje, Španjolska ima u srednje velikom poduzetništvu još velikog potencijala za izvoz.