Europska središnja banka (ESB) smanjila je glavnu, diskontnu kamatnu stopu sa 4,5 na 4,25 posto. Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije smanjivane nego one na ušteđevine. Najbrže su se prilagodile kamate na štednju po viđenju i oročenu štednju.

Portal za usporedbu cijena Verivox utvrdio je da su prosječne kamate za štednju po viđenju u svibnju drugi mjesec zaredom pale na 1,72 posto. Štediše moraju očekivati da će kamate na štednju po viđenju još jače padati nego dosad, smatra direktor Verivoxa Oliver Maier.

Slično stvari vidi i Max Herbst iz konzultantske tvrtke FMH. Brojne banke su porasle kamate prenijele na svoje klijente. „Samo kod rijetkih banaka s najboljim kamatama postoji povod za prenošenje smanjenja kamata", kaže Herbst. „Ali, to će iskoristiti i brojne druge banke kako bi svoju ponudu za štedne uloge dalje smanjile."

Oročena štednja manje privlačna

Tko želi novac uložiti na duže vrijeme već prije ovog smanjenja nije kod brojnih banaka dobivao tako visoke kamate kao prije samo nekoliko mjeseci. Dok su u prosincu prošle godine štednje oročene na godinu dana donosile prosječno kamatu od 3,34 posto, sad je to samo 2,98 posto, navodi Verovox.

Iako se inflacija smanjila, od toga malo ostaje u realnoj kupovnoj moći. Banke su već ranije uračunale smanjenje kamata.

I kod kredita stručnjaci računaju sa smanjenjem kamata. Herbst očekuje da će se to dogoditi tijekom idućih tjedana. „Ako se smanje kamate na štednju smanjuju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje."

FMH navodi da su uvjeti za potrošačke kredite s rokom otplate od 36 mjeseci već sad u opadanju, ali su otprilike na razini prošlog mjeseca s kamatom od 7,49 posto.

I dalje teško stanje u građevinarstvu

Kamate za stambene kredite su proteklih tjedana opet porasle bez obzira što se očekivalo smanjenje osnovnih kamata ESB-a. U lipnju je prosječna kamatna stopa za kredite s rokom otplate na deset godina iznosila 3,72 posto, navodi online-platforma Statista. Početkom godine kamate su iznosile samo 3,42 posto. „Tko želi znati kako će se razvijati kamate za stambene kredite ne bi trebao gledati na orijentacijske kamate ESB-a nego na stopu inflacije", kaže financijski konzultant Herbst.

A inflacija u zoni eura se opet povećala na 2,6 posto. Posljedica je da investitori zahtijevaju više novca ako bi trebali kupovati u Europi mjerodavne savezne obveznice.

Građevinska industrija koju muči kriza ne očekuje poboljšanje stanja zbog smanjenja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. (u svibnju je inflacija u Njemačkoj iznosila 2,4 posto.) Dakle cijene građevinskog materijala koje su jako porasle ostaju visoke. Građevinska poduzeća se žale na nedostatak novih poslovnih naloga i storniranje već planiranih projekata. 2022. i 2023. je u Njemačkoj izgrađeno samo po oko 295.000 novih stanova. Vladajuća koalicija je planirala gradnju 400.000 stanova svake godine. Taj razvitak načelno vrijedi za svu industriju. Ali, dugoročno bi niske kamate na kredite mogle gospodarstvu pomoći da se oporavi.

Snažan rast na burzama

Burze su već ranije jako profitirale od očekivanog smanjenja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX je od početka godine porastao za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. S jedne strane jer to smanjuje kreditne troškove tvrtki, što povećava njihovu profitabilnost.

S druge strane obveznice ili oročena štednja postaju manje privlačni jer donose manji prihod – a dionice zato postaju privlačnije. Ali, financijski stručnjaci smatraju da je potencijal rasta tečajeva ograničen. „Burze su već prije više mjeseci uračunale prvi korak smanjenja kamata u lipnju", objašnjava Thomas Altmann iz investicijske tvrtke QC Partners.

Ministri financija se nadaju rasterećenju

Ministri financija u zoni eura nadaju se rasterećenju, jer je nakon smanjenja kamata lakše financirati zaduženje. Zato su prije svega južnoeuropske zemlje zahtijevale takav korak, dok se njemačka Bundesbanka tomu protivila. U Grčkoj je zaduženje državnog proračuna krajem 2023. iznosilo 162 posto BDP-a, u Italiji 137 posto BDP-a. U Njemačkoj je zaduženje iznosilo gotovo 64 posto, što znači da je bilo ispod prosjeka EU-a od 82 posto.

Savezni ministar financija Christian Lindner odmah se usprotivio zahtjevima za labavijom financijskom politikom. Ona bi radila protiv smanjenja kamata i otežavala borbu protiv inflacije, upozorio je Lindner.

Važna su očekivanja

Koliko će nešto labavija novčarska politika u budućnosti utjecati na kamatno tržište ovisi bitno o daljnjem razvitku. Prvotno je financijska branša računala sa šest do sedam koraka smanjenja kamata, u međuvremenu je, s obzirom na poteze ESB-a, puno suzdržanija. Osobito zato što je u posljednje vrijeme inflacija u eurozoni opet lagano porasla.

Glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer smatra da je potez ESB-a čak pogreška i ukazuje na visoke cijene. „Bez cijena energije i hrane, koje su podložne oscilacijama, potrošačke cijene su od početka godine opet jače porasle", kaže Krämer. Projicirano na cijelu godinu inflacija bi iznosila 3,5 posto što je znatno više od zacrtanog cilja ESB-a, upozorava Krämer.

I ponovno jačanje europskoga gospodarstva moglo bi poremetiti planove ESB-a u vezi s kamatama. Ako se stvari budu dobro razvijale smanjuje se opasnost da visoke kamate uguše konjunkturu. Samo bi financijski sektor mogao profitirati od smanjenja kamata, iako suzdržano. „Samo dugi ciklus labavljenja tijekom idućih 18 mjeseci može doprinijeti oporavku davanja kredita i podići zarade banaka od kredita", kaže Filippo Alloatti iz tvrtke Investmentmanager Federated Hermes. Ali, onda bi najvažnija orijentacijska kamata ESB-a iznosila između 3,25 i 3,5 posto, što trenutno gotovo nitko ne smatra mogućim.

aj/ARD