Na referendumu 18. rujna će Škoti odlučivati samo o tome žele li postati neovisni. U slučaju pozitivnog rezultata referenduma, do neovisnosti međutim ipak neće automatski doći. O tome bi se ponovno tada odlučivalo 24. ožujka slijedeće godine. Najkasnije do kraja ovog prijelaznog razdoblja morala bi biti razjašnjena sva politička i gospodarska pitanja.

Bi li neovisna Škotska i dalje ostala članicom EU-a i NATO-a?

U slučaju otcjepljenja Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva, u proljeće 2016. godine, dakle na kraju prijelaznog razdoblja, nastala bi jedna nova država. Ona bi ponovno morala pristupiti Europskoj uniji. Isto vrijedi i za članstvo u NATO-u: kao nova država, Škotska nakon prijelaznog razdoblja ne bi više bila njegova članica. Ona bi morala tek podnijeti zahtijev za članstvom. A članica NATO-a mogla bi postati samo u slučaju da na njezino primanje u Savez pristanu sve zemlje članice.

Što bi za Europu značila neovisnost Škotske?

Mnoge europske zemlje sa zabrinutošću gledaju na predstojeći referendum. Budući da Škoti, za razliku od ostalih Britanaca, u osnovi vrijede kao narod koji je prijateljski nastrojen prema EU-u, njihovo odcjepljenje od Ujedinjenog Kraljevstva značilo bi jačanje pozicije euroskeptika. Ako će, kako je najavljeno, Velika Britanija 2017. godine održati referendum o članstvu u EU-u, onda bi protivnici Unije mogli prevagnuti budući da bi nedostajalo četiri milijuna glasova Škota, uglavnom naklonjenih EU-u.

Osim toga, škotska neovisnost mogla bi odaslati signal i drugim zemljama u kojima postoji pokret za neovisnost. Države poput Španjolske ili Belgije se pribojavaju da bi to ugrozilo i njihovo jedinstvo. Za Ujedinjeno Kraljevstvo bi neovisnost Škotske mogla značiti da bi u bliskoj budućnosti to isto mogla zatražiti i katolička Sjeverna Irska.

Koju valutu bi imala neovisna Škotska?

Do ožujka 2016. godine će britanska funta i dalje ostati službenom valutom u Škotskoj. Do sada je London kategorički odbijao monetarnu uniju nakon ovog datuma, ukoliko se Škoti opredijele za neovisnost. Škotski premijer Alex Salmond je međutim najavio da će funtu i dalje zadržati kao službenu valutu – u najgorem slučaju čak i bez pristanka Britanaca. U tom slučaju, međutim, Škotska više ne bi imala svoju vlastitu Središnju banku i ne bi mogla tiskati svoj vlastiti, dodatni novac.

Ako neovisna Škotska postane članica Europske unije, to bi moglo biti povezano s obvezom uvođenja eura. Zemlje kandidatkinje za eurozonu u početku moraju svoju valutu povezati s eurom prije nego što ga kasnije službeno uvedu.

Moguća bi bila i vlastita valuta. Škotska već sada tiska vlastite škotske sterling novčanice koje su doduše čvrsto povezane s funtom. Svojom vlastitom valutom bi vlada, ako bi to bilo potrebno, mogla utjecati na kamate i tako popuniti eventualne rupe u državnoj blagajni.

Što će se dogoditi sa zajedničkim dugovima?

Vlada u Londonu je već signalizirala da bi ona u prvo vrijeme ostala odgovorna za sve državne dugove u slučaju da se Škotska odluči za neovisnost. Nakon prijelaznog razdoblja bi Škotska, prema željama britanske vlade, preuzela jedan „odgovarajući i pravedni udio u obvezama Velike Britanije“. Pod znakom pitanja stoji da li bi se ti dugovi dijelili prema udijelu broja stanovništva ili prema gospodarskoj snazi. Ova druga opcija bi za Škotsku bila povoljnija.