1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što činiti protiv antisemitizma na njemačkim školama?

15. listopada 2023

Od prošlog vikenda u Inicijativi protiv antisemitizma u berlinskoj četvrti Kreuzbergu ne prestaju zvoniti telefoni. Savjete traže učitelji, kako postupati s učenicima s obzirom na sukob Hamasa i Izraela.

Učenici s tabletom u rukama
Učenici se na svoj način informiraju o događajima u svijetu i često i međusobno dolaze u sukobe jer jedni podržavaju jednu, drugi drugu stranuFoto: Martin Schutt/dpa/picture alliance

Kad se u ponedjeljak jedan 14-godišnjak pojavio u svojoj školi u Neuköllnu umotan u palestinsku zastavu, odmah je eskalirao sukob: 61-godišnji učitelj mu je zabranio nošenje političkih simbola, umiješao se jedan 15-godišnji učenik, udario učitelja u glavu, a ovaj mu je u obrani udario pljusku. Zbog fizičkog sukoba suspendirani su sad i učitelj i učenik.

Ovaj slučaj na posebno dramatičan način pokazuje kako sukob na Bliskom istoku utječe i na svakodnevicu u brojnim berlinskim školama. Ne odvijaju se sukobi uvijek tako nasilno, ali brojne učiteljice i učitelji izvješćuju o iznimnim situacijama, kaže Desirée Galert, voditeljica projekta u Inicijativi protiv antisemitizma u Kreuzbergu (KIgA). Skupa s kolegicama i kolegama ona savjetuje učiteljice i učitelje i posreduje između učenica i učenika. Od napada Hamasa na Izrael nije imala mirne minute, priča ona: „Telefoni neprestano zvone, sa svih strana dobivamo e-mail-poruke, molbe za osobni razgovor. Neprestano odgovaram na te poruke, umirujem ljude. Tu ima puno emocija, a djelomice i kaosa."

Strah od reakcija u slučaju odavanja počasti žrtvama

Javljaju se učitelji ne samo iz Kreuzberga i Neuköllna, nego iz cijelog Berlina. Učenici slave radikalno-islamski Hamas, izjašnjavaju se antisemitski, nerijetko dolazi do glasnih svađa i naguravanja.

U nekim berlinskim školama su postavljeni plakati protiv desnog ekstremizmaFoto: Lisa Ducret/dpa/picture alliance

Dervis Hizarci je predsjednik Uprave Inicijative protiv antisemitizma, i sam je bivši učitelj. Govori da su neki od kolega preopterećeni situacijom, jedna zamjenica ravnatelja se primjerice bojala da bi minuta šutnje za žrtve u Izraelu mogla prije izazvati srdžbu i ispade učenika. „Pitao sam ju: 'Kako ti procjenjuješ situaciju? Misliš li da će biti ometanja?', a ona je odgovorila: 'Sigurno!' Onda sam rekao da ne počne s minutom šutnje nego da najprije dokuči te emocije i nekako dopre do te djece."

Hizarci daje konkretne savjete kao treba djelovati. Važno je da se s djecom i mladima najprije razgovara na ravnopravnoj razini. Pitati, kako su proživjeli vikend. Dopustiti i emocije, kao srdžbu, strah, mržnju. A onda stvari raščlaniti na činjeničnoj razini: što je Hamas? Što je teror? Što je rat?

Proturječnosti izdržati i s time raditi

To učiteljicama i učiteljima nije uvijek lako, jer i sami u konflikt idu s emocionalnim stavom, kaže bivši učitelj Hizarci. „Brojne učiteljice i učitelji proveli su vikend gledajući vijesti, što se događa u Izraelu i jako su pogođeni strašnim slikama." Onda dođu u školu i vide djecu i mlade koji pokazuju solidarnost s drugom stranom, a istovremeno ne pokazuju empatije za patnje i bol Izraelaca, napominje Hizarci.

To se dogodilo i spomenutom 61-godišnjem učitelju na gimnaziji u Neuköllnu. Emocionalno pogođeni učitelj sukobio se s učenicima. Da bi se to spriječilo potrebna je tolerancija suprotstavljanja na objema stranama. Dakle, učenike treba senzibilizirati za to što je antisemitizam, a istovremeno prihvatiti da su oni srditi zbog iskustva diskriminacije.

Dolje Hamas, solidarnost sa svim žrtvama, poruka je na ovom plakatu tijekom demonstracije solidarnosti s Izraelom u njemačkom Duisburgu Foto: Ina Fassbender/AFP/Getty Images

Savjeti učiteljima i učenicima

Naravno da je to hod po žici, s jedne strane imati otvorene uši, a s druge postavljati granice, kaže Desirée Galert. „Moramo vidjeti: gdje su upravo emocije i kako ćemo ovladati situacijom? Pomaže li ukor u nekom trenutku ili treba smiriti duhove, stvoriti mogućnosti razgovora za učenike?" Istovremeno je potrebno intervenirati ako se čuju uvredljive izjave ili ako nešto čak može biti kazneno gonjeno ili netko poziva na nasilje protiv neke skupine. Ali, i tu treba reagirati odmjereno. Znaju li učenici koji simboli su zabranjeni? Znaju li da je huškanje protiv nekog naroda kazneno djelo? Prosvjećivanje je alfa i omega, kaže Desirée Galert.

Brojne učiteljice i učitelji su zahvalni za takve savjete. Pred Inicijativom je zato tjedan pun posla. Ona organizira radionice, savjetovanja, posreduje u školama. Dolazi u kontakt i s učenicima, nastoji potaknuti sukobljene strane da približe svoja stajališta. U zaštićenim prostorima bez učitelja ili roditelja oni pokušavaju pokazati razumijevanje, odraziti emocije i stvari objasniti.

Razaranje stambenih objekata u Pojasu Gaze dovest će do novog stupnja eskalacije i na njemačkim školama, smatraju stručnjaciFoto: Abed Rahim Khatib/dpa/picture alliance

Strah od daljnje eskalacije nakon izraelske ofenzive

Predsjednik Uprave Inicijative Dervis Hizarci govori s jedne strane o potpuno novoj dimenziji jednog konflikta, koji je došao do berlinskih škola. S druge strane on smatra da najveći stupanj eskalacije još nije dosegnut. „Čim Izrael pokrene ofenzivu vidjet ćemo da će nas zapljusnuti novi val emocija", upozorava on. Zato je tim važnije što je moguće ranije intervenirati. Zapravo je ovaj rad najvažniji u vrijeme mira, kad emocije još nisu uzavrele, kaže on.

Učiteljicama i učiteljima u vrijeme akutnih kriza on uvijek savjetuje: sukob na Bliskom istoku se ne može udaljiti iz berlinskih škola. Može se samo pokušati djeci i mladima dati stajalište protiv antisemitizma i diferenciraniji pogled na bliskoistočni sukob, kaže Hizarci.

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu