Proljetna kriza oko Grčke pokazala je da se ne radi samo o Grčkoj. Radi se o budućnosti eura. Političari su naglašavali kako se sad mora zajedničkim snagama učiniti sve da bi se spasilo zajedničku valutu. Kad je Europska unija početkom srpnja donijela paket pomoći Ateni, premijer Grčke Giorgos Papandreou pojasnio je prave dimenzije problema: "Nužnost spašavanja eurozone ne ograničava se samo na rješavanje problema u Grčkoj. Donesene mjere pokazuju našu odlučnost da radimo zajedno na stabiliziranju valute, kako bi zajamčili i stabilnost Europe."

"Stabilnost Europe" ne podrazumijeva samo gospodarsku, već i političku stabilnost. Njemačka kancelarka Angela Merkel nedavno je upozorila da bi krah eura značio i krah Europe. No, što bi se politički dogodilo u Europskoj uniji ukoliko bi eurozona doista propada, a svaka zemlja članica ponovno uvela svoju staru valutu?

"Posljedice kraha bi bile ogromne"

Jean Pisani, šef bruxelleskog Instituta Bruegel kaže: "Posljedice bi bile ogromne, radi se o najvažnijoj investiciji u izgradnji EU-a u posljednjih 30 godina. Kad bi propala eurozona, vjerojatno bi došlo do velikih svađa i nejedinstva, koje bi opterećivalo odnos zemalja članica i u budućnosti. Taj scenarij smatram ne pretjerano realističnim. Mislim da će euro preživjeti."

Pisani se ipak boji da bi u slučaju zaoštravanja krize došlo do jačanja nacionalno orijentirane europske politike. U tom bi procesu velike zemlje članice mogle dominirati - na račun malih članica. U konačnici bi proces integracije bio zaustavljen, barem privremeno. Europska unija najvjerojatnije bi izgubila i na težini kad se radi o međunarodnoj politici: "EU je npr. trenutno velesila kad se radi o pregovorima o svjetskoj trgovini. Ukoliko euro ne preživi, Europa više neće igrati bitnu ulogu."

Zajednička valuta od samog početka nije bila samo gospodarski, već i politički projekt - kako bi se ubrzalo proces integracije. Upravo zbog toga su "očevi" eura često znali i zažmiriti na jedno oko kada se radilo o ispunjavanju finacijsko-političkih pretpostavki za ulazak zemalja kandidatkinja u eurozonu. Pisani ne želi otkriti očekuje li da će sve sadašnje euro-zemlje za nekoliko godina još uvijek biti dio eurozone. No, on je prilično uvjeren da će euro preživjeti sadašnje turbulencije.

Autor: Christoph Hasselbach, Bruxelles / sma

Odg. ur.: A. Šubić