Čaj i kava su luksuzna roba. Nisu nam potrebni za preživljavanje, ali mnogi od nas osjećaju da ne mogu živjeti bez dnevne doze vrućeg kofeina. Čaj je drugo najkonzumiranije piće nakon vode, a ni kava ne zaostaje – svakodnevno pijemo milijarde šalica ovih napitaka.

Ljudska kultura duboko je povezana s oba pića. Kava potječe iz devetog stoljeća, kada je u Etiopiji, prema legendi, pastir po imenu Kaldi slučajno otkrio poticajne učinke zrna kave. Čaj potječe iz drevne Kine, gdje se, navodno, mitski lik po imenu Shen Nong slučajno otrovao, a spasio ga je list čaja koji mu je slučajno upao u usta.

Oba napitka konačno su stigla u Europu u 17. stoljeću i postala omiljeni izbor u lokalima u kojima su se intelektualci okupljali kako bi raspravljali o važnim pitanjima.

Danas se intenzivno uzgajaju, prerađuju, pakiraju i distribuiraju diljem svijeta, ostavljajući trag na okolišu u tom procesu.

Koji faktori utječu na „ekološki otisak“ čaja i kave?

Utjecaj ovih napitaka može varirati ovisno o više čimbenika. Ipak, postoje istraživanja koja ispituju cijeli životni ciklus oba proizvoda – od uzgoja i transporta do konzumacije i otpada. Nalazi pokazuju da poljoprivreda ima najveći utjecaj na okoliš.

„Svaka farma je različita“, kaže Amy Stockwell, analitičarka koja je 18 godina provela istražujući kavu. „Uzgaja se u različitim zemljama. Vremenske prilike su drugačije. Poljoprivrednici različito tretiraju svoje usjeve."

No mehanizacija za berbu čaja i kave, navodnjavanje, kao i gnojiva koja ispuštaju dušikov oksid – snažan staklenički plin – imaju utjecaj na klimu. Na primjer, kava se tradicionalno sadila u hladu drveća. Sada se uglavnom uzgaja na velikim plantažama izloženima suncu, što zahtijeva intenzivniju upotrebu vode, gnojiva i pesticida. Krčenje šuma za stvaranje prostora za plantaže čaja i kave je još jedan čimbenik.

Zbog kave i čaja nestaju šume

„Veliki dio nekadašnjih šumskih površina u zemljama globalnog juga sada služi za proizvodnju komercijalnih usjeva, poput kave i crnog i zelenog čaja, te za njihov izvoz u zemlje globalnog sjevera, poput Njemačke“, kaže Lena Partzsch, profesorica komparativne politike s fokusom na okoliš, klimu i globalne lance opskrbe na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

Proizvodnja čaja potiče krčenje šuma u zemljama poput Šri Lanke i Indije. No, povezanost kave s gubitkom šuma posebno je dobro dokumentirana. Prema izvješću Coffee Barometer iz 2023. godine, svake godine nestaje oko 130.000 hektara šume kako bi se stvorio prostor za plantaže. Studija sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj procjenjuje da je pet posto posječenih šuma povezano s tržištem kave.

Proizvodi, naravno, moraju biti i prerađeni za konzumaciju. Ekološki utjecaj ovdje ovisi o vrsti energije koja se koristi – fosilna goriva ili obnovljivi izvori. Zatim slijedi transport. Dok procjene za čaj i kavu variraju, odlučujući čimbenik je koristi li se morski ili zračni prijevoz. Studija UCL-a iz 2021. godine otkrila je da transport brodovima značajno smanjuje emisiju plinova.

No i pakiranje ostavlja trag na okolišu, ovisno o tome radi li se o plastici, papiru iz održivih izvora ili materijalima koji se mogu reciklirati. Stockwell napominje da je i otpad od kave veliki izazov: „Koliko često skuhamo cijelu šalicu kave, a popijemo samo pola? Vidjela sam podatke iz prošlosti koji kažu da se obično trećina kave baca."

Dakle što je bolje: čaj ili kava?

Ovo pitanje je složeno. Ali istraživači koji proučavaju ekološki otisak šalice čaja u usporedbi sa šalicom kave – bez šećera i mlijeka – kažu da čaj odnosi pobjedu, jednostavno zato što koristimo manje proizvoda po šalici. Vrećica čaja sadrži oko dva grama listića, dok šalica kave koristi oko sedam grama zrna.

Ako kavu pijemo s mlijekom, onda je ekološki otisak šalice kave još lošiji. „Kada pijete kavu i čaj, zapravo je najvažnija odluka koje mlijeko stavljate u njih“, kaže Mark Maslin, profesor na UCL-u i ljubitelj kave. On kaže rješenje moglo biti korištenje biljnog mlijeka ili konzumiranje kave ili čaja bez mlijeka.

Što možemo učiniti da smanjimo ekološki negativni utjecaj čaja i kave?

„Zagrijavanje samo onoliko vode koliko vam je potrebno vrlo je važno“, kaže Stockwell. „Uvijek napunim čajnik više nego što bi trebalo. I naravno, tada koristim dodatnu struju da zagrijem više vode nego što ću koristiti."

Poduzeća, farmeri i vlade također igraju ulogu. Studija UCL-a o kavi iz 2021. godine pokazala je da korištenje manje gnojiva, učinkovitije upravljanje vodom i energijom te izvoz zrna brodom umjesto avionom mogu smanjiti emisije ugljičnog dioksida za oko 77 posto. Tvrtke mogu koristiti ekološki prihvatljivija pakiranja i obnovljive izvore energije gdje god je to moguće.

Europska unija prošle je godine donijela zakon koji od firmi zahtijeva da dokažu da proizvodi poput kave i kakaa ne dolaze s plantaža radi kojih su iskrčene šume. To je važno jer se predviđa da će se potrošnja kave udvostručiti u narednih 25 godina.

Istodobno, Zemlja se zagrijava, a površina područja koje je pogodno za uzgoj kave će se prepoloviti.

Ovaj članak je prvotno objavljen na engleskom jeziku