Republika Južna Afrika podigla je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) tužbu protiv Izraela zbog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948. U narednim tjednima taj će sud odlučiti hoće li odrediti privremene mjere zaštite.

Glavna rasprava koja se bavi pitanjem kršenja Konvencije o genocidu mogla bi potrajati godinama, a predmet spora je aktualni rat izraelske vojske protiv Hamasa u Pojasu Gaze, izazvan terorističkim napadom ove militantne islamističke skupine na Izrael 7. listopada. Njemačka je u petak izjavila da želi sudjelovati u ovom sudskom postupku kao treća strana.

Zašto jedna država pristupa postupku pred ICJ-em?

To je moguće, jer je Konvencija o genocidu međunarodni ugovor, objašnjava u intervjuu za DW stručnjak za međunarodno pravo iz Bonna Stefan Talmon. "Prema članku 63. Statuta Međunarodnog suda pravde, svaka strana kao potpisnica multilateralnog ugovora može intervenirati u sporu koji se odnosi na tumačenje ugovora."

Konvenciju o genocidu potpisalo je oko 150 zemalja, među kojima su i Republika Južna Afrika, Izrael i Njemačka. Razlog zbog kojeg neka država odlučuje intervenirati na ovaj način je, prema navodima profesora Talmona, taj što se tumačenje jednog ugovora od strane suda tiče svih strana.

Je li to zauzimanje strane u sporu?

Teoretski gledano, objašnjava Talmon, u pravni postupak ulazite neutralno. Pomažete sudu u tumačenju ugovora. Međutim, u praksi je slučaj da se tumačenjem ugovora uvijek želi podržati jedna od dvije strane. To proizlazi već iz prirode postupka, naglašava Talmon: „Ako imate kontradiktorni postupak – odnosno postupak između dvije strane – a radi se o tumačenju ugovora odnosno Konvencije, onda ćete neminovno morati podržati jednu od strana, ovisno o tome kako tumačite ugovor."

Njemačka savezna vlada je već u svom priopćenju za javnost istakla da se želi odlučno suprotstaviti svakoj "političkoj instrumentalizaciji" Konvencije o genocidu. Izričito je odbacila optužbe protiv Izraela za genocid uz tvrdnju da za njih nema osnova. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio se vladi u Berlinu na podršci, dok je Namibija oštro kritizirala odluku njemačke vlade.

Kakvu ulogu u procesu ima država koja intervenira?

„Država koja intervenira (umješač ili intervenijent) predstavlja sudu svoje tumačenje postojećih odredaba ugovora koje se krše, odnosno dovode u pitanje", objašnjava Talmon. To se radi pismenim iznošenjem stavova ili iznošenjem argumenata na usmenoj raspravi. Država-intervenijent ima pravo komentirati samo tumačenje odredbi ugovora, ali ne i sam slučaj, objašnjava stručnjak za međunarodno pravo, koji predaje na Sveučilištu u Bonnu.

Koliko je uobičajena intervencija druge države?

U posljednje dvije do tri godine postalo je uobičajeno da države interveniraju u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde, kaže Talmon. U još dva slučaja koja se odnose na optužbe za kršenje Konvencije o genocidu - Ukrajina protiv Rusije i Gambija protiv Mjanmara – druge su se države također kao umješači uključile u postupke. Među njima je i Njemačka.

U ovom sudskom postupku protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu sada su Bangladeš i Jordan najavili da se žele pridružiti postupku kao podrška Južnoj Africi, kaže Talmon. On očekuje da će se tijekom suđenja više od 30 država uključiti kao umješači ili intervenijenti i to najveći dio njih na strani Republike Južne Afrike.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.