Tapete bogato ukrašene tamonocrvenim biljnim ornamentima, iznad glave tamnosmeđi kazetni svod s kojeg visi raskošni kristalni svjećnjak. Ono što je kroz stoljeća smatrano luksuznim i lijepim, dobrim dijelom i danas privlači pažnju. Pojam "lijepog" uglavnom se rado veže uz pojmove poput "ekstravgantan" ili "raskošan". No prva prostorija izložbe "Što je lijepo?" u jednoj od najstarijih njemačkih muzejskih ustanova, Muzeju higijene u Dresdenu, lako može navesti na krivi put.

"Lijepo do srži"

"U ovoj prostoriji prikazani objekti kao da kvare predodžbu o tomu što nas dalje očekuje", kaže Sigrid Walther, jedna od kuratorica ove zanimljive izložbe. Posjetitelje već u drugoj prostoriji naime očekuje niz portreta slavnih osoba njemačkog fotografa Martina Schoellera. Ovaj Nijemac koji živi u New Yorku proslavio se svojim detaljiranim portretima, krupnim planovima lica slavnih osoba ali i slučajnih prolaznika. Fotografije objavljivane na naslovnicima uglednih magazina poput Vanity Faira ili Esquierea, do posljednjeg detalja pokazuju lica portretiranih ne skrivajući ni jednu boru ili nepravilnost. No upravo takav, svakog glamura lišen, pristup portretiranim osobama daje novu dimenziju koja se bez ustručavanja može svrstati pod "lijepo". Sljedeća serija fotografija mladih modela koje odskaču od uobičajnih pojmova ženske ljepote kao i fotografije nagog tijela jedne žene u poznim godinama, teško bi u uobičajnim prilikama potpale pod pojam ljepote. No upravo je to jedan od ciljeva ove izložbe, pokazati različitost u pristupu ovom pojmu. "Pitanje je možemo li ljepotu povezati jedino s mladošću i glatkom kožom ili ona uistinu dolazi iznutra", kaže Walther.

Od zlatnog reza do modernih plastičnih operacija

Svaki od pet tematskih odjeljaka ove izložbe postavlja neko od pitanja povezanih uz ljepotu. Izložba posjetitelja istodobno različitim metodama suočava s različitim izazovima, klišejima i saznanjima. Može se isto tako naučiti i kako se npr. izračunava zlatni rez, "božja proporcija" koja je stoljećima služila kao formula za izračunavanje idealnih omjera. No isto se tako može suočiti i s "pomaknutim" pojmom ljepote poput natjecanja za "Miss plastične operacije" u Kini. "Današnje značenje pojma ljepote je bez medijske prisutnosti, bez diktature fotografija modela i zvijezda ili reklama nemoguće razumjeti", smatra direktor Njemačkog muzeja za higijenu Klaus Vogel. Počeci današnjeg stanja sežu u prve godine 20. stoljeća kada su se po prvi put šire mase mogle baviti pojmom vlastite ljepote. Svoje je učinio i proboj vizualnih medija poput filma u čemu su veliku ulogu odigrale zvijezde poput Marlene Dietrich. No dok su počeci ovog trenda ležali u mijenjanju vanjskog pokrova, dakle odjeće ili šminke, posljednjih desetljeća je i samo tijelo postalo objektom promjena u svrhu postizanja nečeg što bi se moglo smatrati "lijepim". Samo u Njemačkoj se godišnje više 800.000 žena podvrgne plastičnoj operaciji.

Ljepota - rastezljiv pojam

"Na izložbi pokazujemo i kratki film koji predočava na koji način se od žene prosječnog izgleda u nekoliko poteza stilista može stvoriti model", kaže Doris Müller-Troovey, jedna od autorica izložbe. Izložbe koja na kraju daje jednostavan odgovor na pitanje koje svojim naslovom postavlja, naime spoznaju da je ljepota toliko višeslojna da ju je zapravo i nemoguće definirati a autori sugeriraju da je možda tako i najbolje.

Autor: Silke Bartlick/N.Kreizer

Odg. ur.: S. Kobešćak