Što je na dnevnom redu G-8?
7. lipnja 2004Sa svjetskog gospodarskog summita arapskom bi svijetu trebala biti upućena ponuda za bolju suradnju. Središnje mjesto američki predsjednik George Bush želi dati svojoj inicijativi za demokratizaciju i smirivanje Bliskog istoka, koja nije naišla na zid samo u arapskim državama, nego je i u samom krugu G-8 vrlo upitna. U planiranoj političkoj deklaraciji bit će ponuđeno više dijaloga, kako se ne bi stvorio dojam da se drugoj strani žele nametnuti zamisli o daljnjem razvoju političkih prilika u tom dijelu svijeta. Promatrači tu potragu za zajedničkom strategijom prema Bliskom i Srednjem istoku ocjenjuju ispitom novog transatlanskog konsenzusa. Državni tajnik Alfred Tacke, koji za kancelara Schrödera priprema taj skup drži da je upravo produbljeni dijalog potreban u vremenima kakva su sada u Iraku: "Ne treba rušiti mostove, reducirati razgovore, ne treba dopustiti stvaranje novih političkih sukoba, već valja jasno reći da se dijalog, koji moraju voditi arapska strana i zapadne industrijske zemlje, uspješno stapa u zajednički politički proces.”
Naravno, kako bi ovome dao dodatnu težinu, američki je predsjednik na Sea Island pozvao i neke državnike iz te regije. Na sastanak će doći premijeri Turske i Afganistana, kraljevi Bahraina i Jordana, te jemenski predsjednik, dok su Egipat i Tunis odbili poziv. Dok se kod ove teme očekuje gotovo nikakav napredak, kod ekonomskih pitanja izgledi su bitno drukčiji: u cijelome svijetu gospodarski rast u prosjeku je četiri posto, što se u G-8 ocjenjuje vrlo pozitivnim. Praktično posvuda se gospodarstvo oporavlja – uz iznimku dijelova afričkog kontinenta. Optimizam pruža rast u Japanu i Sjedinjenim Državama, ali i zemljama poput Brazila ili novih članica Europske unije, ističe se u Berlinu iz krugova bliskih saveznom kancelaru uz ocjenu da je globalizacija za mnoge zemlje imala pozitivan učinak. O stanju na tržištu nafte također će se govoriti, ali kako se naglašava, stvari ne treba dramatizirati, jer cijene su u astronomske visine podigla kretanja na tržištu, a ne teroristički napadi. U krugu osmorice bit će riječi i o inicijativi s Kölnskog summita 1989. o oprostu dugova najsiromašnijim zemljama. Tu će se za nastavak tog procesa osobito zauzeti savezni kancelar. Njemačka neće zatvoriti nakon što se popis sa zemljama kojima će dugovi biti oprošteni proširi za deset, kaže se u Berlinu.