1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što je ostalo od normalnog života u Hrvatskoj?

Siniša Bogdanić
30. ožujka 2020

Hrvatska se uspješno opire eksponencijalnom rastu broja oboljelih od bolesti COVID-19. Epidemiolozi to pripisuju ranom uvođenju rigoroznih mjera koje će, prema najavama, trajati još najmanje dva mjeseca.

Foto: DW/S. Bogdanic

Prema službenim informacijama u Hrvatskoj je jučer potvrđeno 56 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Ukupno oboljelih je 713, a broj novozaraženih ne raste. Umrlo je šest osoba uglavnom starije životne dobi i s teškim kroničnim bolestima. Epidemiološka slika je zadovoljavajuća, no ni cijena koja je prati nije mala.

Građani dva puta dnevno sjedaju pred televizore kako bi u živom prijenosu od Nacionalnog stožera civilne zaštite čuli kakvo je zapravo stanje i kakva ih nova ograničenja čekaju. Prije samo mjesec dana iz istog su tijela stizale informacije da se radi o „obiteljskom virusu s blagom slikom bolesti nalik prehladi ili gripi". U međuvremenu su korak po korak uvedene brojne restrikcije, pozatvarano sve što nije nužno za golo preživljavanje, a građani su putem sinkronizirane medijske kampanje uvjereni da ipak moraju ostati unutar svoja četiri zida.

Do kada će trajati izvanredno stanje?

Ono što se najavljivalo kao četverotjedni režim, sinoć se pretvorilo u nešto što će potrajati najmanje do početka lipnja, s otvorenom mogućnošću da se scenarij ponovi u slučaju povratka epidemije. „Od čega ćemo živjeti?" Pitanje je koje se najčešće čuje nakon sinoćnjih riječi Krunoslava Capaka, šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i člana Nacionalnog stožera civilne zaštite koji najavljuje mogućnost još strožeg režima.

Novi život u Hrvatskoj ogoljen je od potrošačkih navika. Otvoreni su samo trgovine prehrane u koje se pušta ograničen broj osoba. Ostali čekaju vani u dugim redovima, bez obzira na kišu ili čak snijeg, kojega proteklih dana nije manjkalo. Distopijskom ugođaju pridonose i zaštitari koji prilaze kupcima koji ne poštuju udaljenost od dva metra. Umjesto glazbe, s razglasa dopiru monotona upozorenja o disciplini za vrijeme pandemije. Nestašica, nakon prvotnih pustošenja dućana, srećom nema.

Život u redovima

Ni odlazak u poštu nije ništa ugodniji, iako je režim ponešto olabavljen. Naime, Hrvatska pošta je prvotno odlučila da u svoje poslovnice neće puštati nikoga bez bilo kakve maske – kojih već dugo nema u prodaji. I sve to paralelno s upozorenjima stručnjaka iz Stožera koji tvrde da maska ne štiti od infekcije, da je zdrave osobe ne trebaju nositi te da su pamučne maske iz kućne radinosti potpuno besmislene. Ovakav način rada potrajao je dva dana i nakon upozorenja Stožera maska kao uvjet je povučena, no čekanje u redovima, pa čak i višesatno, nužno je.

Pred poštom se i dalje čeka u redu vani, pa čak i po nekoliko satiFoto: DW/S. Bogdanic

U jednom takvom redu doznajemo da ljudi mahom dolaze po novac koji im netko šalje ili ga oni šalju članovima obitelji. „Šaljem paket sinu u Englesku", kaže muškarac pred poštom u Dubravi. „Zar u Engleskoj nema svega?" pita ga poznanik. „Ne", kratko mu odgovara. Prisluškujući razgovor dviju gospođa saznajemo i da je netko, vjerojatno susjed, prekršio izrečenu mjeru samoizolacije, što i jest velika opasnost za javno zdravlje. Prijavile su ga policiji. I na društvenim mrežama susjedi objavljuju fotografije neposlušnih susjeda koji ne poštuju pravila pa se, recimo, upućuju u šetnje u kojima jedni drugima prilaze na manje od dva metra.

I pred ljekarnama su redovi. U onoj gradskoj, nedaleko spomenute pošte, zatvorena su vrata. Lijekovi se izdaju kroz ladicu. Ljekarnici s kojom nemaju ni vizualni kontakt, kupci moraju dati osobnu ili zdravstvenu iskaznicu kako bi se provjerilo jesu li napustili samoizolaciju ili karantenu. Iako je jasno istaknuta obavijest da maski nema, svi svejedno pitaju što dodatno usporava ionako nesnosno sporo izdavanje lijekova. Ipak, nekoliko stotina metara dalje stanari obiteljske kuće na prozor su izvjesili parolu: „Sve bu OK!"

Stručnost je iznenađenje za Hrvatsku

Politički umrtvljena Hrvatska oduševljena je idejom da su političari prepustili riječ stručnjacima. Premijer i predsjednik gotovo su nevidljivi, a reflektori su strateški usmjereni na Stožer i, primarno, ministra zdravstva Vilija Beroša oko kojega je sad već stvoren zavidan kult ličnosti. Portali i televizije svakodnevno objavljuju dječje crteže koji udarnu četvorku (ministra zdravstva Vilija Beroša, infektologinju Alemku Markotić, epidemiologa Krunoslava Capaka i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića) prikazuju kao superjunake u ratu protiv virusa. Ratno stanje uma potencira se izjavama s vrha o ratu s nevidljivim neprijateljem i zazivanjem zajedništva ili sinoćnjim pjevanjem „Moje domovine“, pjesme sa soundtracka ratnih devedesetih. Čak je i ministar Beroš svoje kolege liječnike, koji su navodno lagali o stanju opremljenosti vlastitih bolnica, nazvao petokolonašima i najavio obračun s njima – jednoga dana kada ovo sve prođe.

Premijer se malo povukao i prepustio glavnu riječ stručnjacimaFoto: Imago-Images/Pixsell/S. Strukic

Iako je Stožer komunikacijski jasan, a stručnjaci za kriznu komunikaciju navode da je riječ o pravom osvježenju u javnom komuniciranju, on nije savršen i često zbunjuje javnost zbog vlastite nedosljednosti. Pa tako njegovi članovi poručuju da zdravima nošenje maske nije potrebno, da bi se idućeg dana pred novinarima pojavili upravo s maskama koje će već dan nakon toga odbaciti. Ili kada se radi o izlascima na svjež zrak. „Stiže nam povoljno vrijeme. Dobro je izaći van. Na otvorenom se virus teže prenosi nego u zatvorenim prostorima. Samo se ne smijete grupirati.” Izjavio je to u petak Krunoslav Capak na konferenciji za medije da bi je, odmah potom, ministar policije Božinović zaključio riječima: „Nemojte da vas lijepo vrijeme izmami van. Pravilo je – ostanite doma!”

Panika i praćenje

Iako su uglavnom korektni, i mediji bilježe povremena „iskakanja". Poput panike koju je u četvrtak izazvao jedan iznimno čitani portal objavivši tekst prema kojem sve što donesemo u stan valja dezinficirati otopinom varikine, a „vanjsku“ odjeću treba oprati na 60°C ili spakirati u plastične vrećice kako se virusi s nje ne bi širili po stanu. „Nismo preporučili te mjere i zbog njih dobivamo brojne panične pozive“, kazala nam je Mary Novosel, glasnogovornica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojem su ti rigorozni naputci pripisani. Tekst je, nakon brojnih dijeljenja na društvenim mrežama, ipak povučen i zamijenjen s razumnijom verzijom.

Uz takvu vrstu panike, malo tko razmišlja o građanskim slobodama. Oporbeni političari pak upozoravaju da Hrvatska sve više gazi prema policijskoj državi. Vlada, naime, želi pratiti mobitele građana. Primarni razlog je, objašnjavaju iz HDZ-a, mogućnost detektiranja osoba koje krše karantenu i samoizolaciju. No, država se teško odriče takvih mogućnosti jednom kada za njih više nema potrebe, upozoravaju lijevi političari navodeći da izmijene zakona valja donijeti dvotrećinskom, a ne običnom, saborskom većinom uz strogo propisane uvjete, trajanje i rok uništavanja prikupljenih podataka.

S druge strane, prema istraživanju Crobarometar, koje za Novu TV radi Ipsos, HDZ je povratio politički tron. A i sam njegov šef, premijer Andrej Plenković, probio se u sam vrh. U ožujku mu je potpora birača skočila s 40 na 54 posto pa je ispred njega samo predsjednik Zoran Milanović koji vodi za četiri postotna boda. Iz svega možemo zaključiti da većina hrvatskih građana, čini se, ipak voli čvrstu ruku u izvanrednim situacijama. A ona može biti još i čvršća, poručuju svakodnevno iz Stožera.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi