Lufthansa planira u sljedećih pet godina ukinuti 4.000 radnih mjesta. Taj je potez dio programa štednje Turnaround (preokret), koji je kompanija sama sebi zadala 2023. godine. Razlog je taj što se koncern nalazi u teškoćama. Opterećuju ga zastarjela flota, loša gospodarska situacija u Njemačkoj i na važnim svjetskim tržištima, visoki troškovi rada – i sama složenost poslovanja. Nakon korone, Lufthansa ni zaradom ni brojem putnika još nije dosegla razinu iz vremena prije krize koja je ostavila dubok trag u zrakoplovstvu.

Malo bolji rezultati nego lani

Ove godine Lufthansa ipak stoji nešto bolje nego prošle poslovne godine. Istina, tada je ostvarila dobit od 1,4 milijarde eura, ali to je bilo daleko ispod potencijala. Za usporedbu: 2018. koncern je imao gotovo 2,2 milijarde eura dobiti. Osobito je u 2024. poslovanje glavne marke s logom ždrala bilo mlako. Više nade pružali su njeni ogranci poput Eurowingsa ili Swiss Airlinesa.

U prvom polugodištu 2025. kompanija je ostvarila dobit od 127 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2024. bila u minusu 265 milijuna. Ako se taj trend održi i u trećem kvartalu koji donosi najviše prihoda zbog sezone odmora, Lufthansa bi mogla završiti godinu s pristojnim rastom.

Je li štednja već dala ploda?

Za preveliki optimizam ipak nema razloga, smatra Yvonne Ziegler, profesorica na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Frankfurtu. Ona procjenjuje kako bolji rezultati još nisu posljedica programa štednje. Prije su posljedica niže cijene kerozina koji je ove godine 14 posto povoljniji nego lani.

Dodaje i kako se na osoblju i materijalu nije se uspjelo ništa uštedjeti. Štoviše: u obje te stavke su troškovi porasli za oko deset posto. „To znači: ako cijena kerozina ponovno poraste, srednjoročno i dugoročno izgledat će loše“, kaže Ziegler.

Optimističnija je Camélia Cagnoli, menadžerica portfelja u Union Investmentu. Ona ističe da se u okviru programa štednje trenutačno spajaju IT-strukture koje je prije svaka aviokompanija u koncernu imala odvojeno. „To je već sada pridonijelo boljoj financijskoj slici“, kaže Cagnoli.

Glavni brend s problematičnom flotom

Najviše brige zadaje baš glavni brend – Lufthansa Airlines. On ni ove godine nije izašao iz minusa, a u prvom polugodištu imao oko 300 milijuna eura gubitka. Poseban problem je zastarjela flota. „Tu leži najveći potencijal za uštede, jer što je flota starija, to je neučinkovitija – posebno u potrošnji kerozina“, kaže Cagnoli.

Te bi visoke troškove goriva Lufthansa rado smanjila novim avionima koji bi nudili i više sjedala pa bi se moglo prevoziti i više putnika. No već godinama i Boeing i Airbus muče ozbiljni problemi: naručeni avioni rijetko stižu na vrijeme. Oba proizvođača još uvijek kasne zbog zaostataka iz vremena covida, kaže Ziegler. Kod Boeinga su povrh toga teške tehničke greške i nedovoljna kontrola koje su dodatno usporile proizvodnju.

Još jedan problem je raznolikost aviona u floti. Za razliku od mnogih drugih kompanija, Lufthansa ne leti samo s nekoliko tipova zrakoplova, nego s velikim brojem modela i Airbusa i Boeinga. To povećava troškove održavanja, a čini i letove manje fleksibilnima jer piloti trebaju posebnu dozvolu za svaki tip i ne mogu upravljati bilo kojim zrakoplovom.

Problem je i Njemačka

Lufthansu opterećuje i loše stanje njemačkog gospodarstva. Zbog toga je manje poslovnih putnika, objašnjava Cagnoli. A taj je segment posebno važan za kompaniju: cijene karata su stabilne, a velika je i lojalnost klijenata.

Ovdje se nada polaže u njemačku vladu, slažu se i Cagnoli i Ziegler. „Prije svega u infrastrukturni program, od kojeg se mnogo očekuje. To bi možda moglo ponovno potaknuti i poslovna putovanja", kaže Cagnoli.

Ali, dodaje Ziegler, vladajuća koalicija za sada ipak nije opet smanjila porez na zračni promet. Tu su i druge naknade povezane sa sjedištem u Njemačkoj, na primjer pristojbe zračnih luka i kontrole letenja. „One su znatno porasle na mnogim njemačkim aerodromima i u međunarodnoj usporedbi. To Lufthansi nimalo ne olakšava poslovanje.“

A onda i interkontinentalni problemi

Opterećuju je i globalni politički problemi. Azija i Sjeverna Amerika – tradicionalno najjača tržišta Lufthanse – trenutno nisu atraktivne destinacije. Na sjevernoameričkom tržištu to se, kaže Ziegler, posebno osjeća zbog nepredvidive politike Donalda Trumpa, a činjenica da su i njemački turisti imali mnogo problema na američkim graničnim kontrolama mnoge je odvratila uopće putovati u SAD.

Na azijskim linijama problem je drugačiji: „Lufthansa je u nepovoljnom položaju jer, za razliku od konkurenata poput Turkish Airlinesa ili avioprijevoznika s Bliskog istoka, ne smije letjeti preko Rusije i zato mora raditi veliki zaobilazak.“ Tko želi što kraće putovanje, bira drugog prijevoznika. Lufthansa je zbog toga djelomično već smanjila broj letova prema Aziji, kaže Ziegler.

Spas je i u - tehnici!

Zbog problema u putničkom prometu, Ziegler smatra mudrim jačanje uspješnih ogranaka tvrtke poput Lufthansa Technik. Nedavno je objavljeno da će se taj ogranak još više orijentirati na vojno tržište. „U prošlosti se uvijek pokazalo kao velika prednost to što Lufthansa ima svoje ogranke koji su u nekim razdobljima radile posve protuciklično i spašavale sektor prijevoza putnika", kaže Ziegler. U vrijeme korone je najveći spas bio sektor prijevoza tereta, ali i tehnika.

Sad je za kompaniju najvažnije da se obnovi, naglašavaju obje stručnjakinje. To uključuje i štednju na osoblju – unatoč otporu zaposlenih. To se vidi već sada: u utorak su piloti velikom većinom glasali za štrajk. Traže da Lufthansa više doprinosi za dodatak mirovini preko tvrtke. Ali za koncern će biti ključno da konačno dovede u red složenu strukturu s brojnim ograncima, brendovima i modelima aviona.