Što je klima?

Kada ljudi govore o klimi i okolišu, misle na postupne promjene u temperaturama i vremenskim prilikama tijekom dužeg razdoblja – desetljeća ili stoljeća. Dakle, ne radi se o promjeni vremena na dnevnoj bazi, onome o čemu je riječ u svakodnevnoj vremenskoj prognozi.

Promjena klime može biti prirodna, povezana s aktivnošću Sunca ili vulkanskim erupcijama - poput one u Indoneziji u travnju 1815: erupcija vulkana Tambore, odnosno pepeo i plinovi, blokirali su svjetlost Sunca i spustili prosječnu globalnu temperaturu i do tri stupnja Celzijeva. U zloglasnoj „godini bez ljeta", dijelove zapadne Europe i Sjeverne Amerike u lipnju, srpnju i kolovozu 1816. pogodili su jak snijeg i led.

Ali većinu skorašnjih promjena klime potakli su ljudi i način na koji živimo. U prometu, poljoprivredi, grijanjem i drugim ljudskim potrebama i aktivnostima sve više se proizvode takozvani staklenički plinovi – prvenstveno ugljični dioksid i metan. Tijekom posljednjih 200 godina, ti plinovi su se nakupili u atmosferi, zadržavajući toplinu ispod zaštitnog omotača planeta i postupno ga zagrijavaju.

Stručnjaci za klimu su rastuću emisiju stakleničkih plinova povezali sa sve višim temperaturama i sve ekstremnijim vremenskim uvjetima širom svijeta. Nedavne analize agencija poput Svjetske meteorološke organizacije i Copernicusa, službe EU-a za praćenje klimatskih promjena, potvrdile su da je 2023. bila daleko najtoplija godina u povijesti.

Kako klimatske promjene utječu na vrijeme?

Skupina znanstvenih organizacija pod imenom „World Weather Attribution" (WWA) koja koristi i podatke prikupljene širom svijeta i znanstvene modele, kako bi povezala klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 2023. je istražila više od deset katastrofa. Koristeći te znanstvene dokaze, WWA je objasnio kako emisija fosilnih goriva – koja je 2023. bila rekordna – čini oluje, suše, šumske požare i toplinske valove smrtonosnijim i razornijim.

WWA je, na primjer, otkrio da su vrućine i suša koji su 2023. izazvali jednu od rekordnih sezona požara u Kanadi i koji su uništili više od 18 milijuna hektara, područje tri puta veće od Hrvatske  – najmanje dvostruko vjerojatniji na planetu koji se zagrijava. Otkrili su i da su klimatske promjene do 50 posto povećale intenzitet obilnih oborina u Libiji u rujnu i dijelom izazvale katastrofalne poplave u kojima je život izgubilo više od 3.400 ljudi.

Zemlja se zagrijava, pa zašto je tako hladno?

Usprkos višim temperaturama, dijelovi svijeta i dalje se redovito smrzavaju do kosti. I to je također dio klimatskih promjena.

Ekstremno hladno vrijeme u Europi i Sjevernoj Americi postalo je vjerojatnije zbog zagrijavanja Arktika, odnosno kolapsa polarnog vrtloga (hladnih vjetrova koji bjesne oko Sjevernog pola) i slabljenja jet-struje (pojas jakih vjetrova koji kruži oko globusa). Ako se jet-struja počne kolebati, topli zrak iz tropskih krajeva i ledeni polarni vjetrovi mogu se pomaknuti, uzrokujući tisućama kilometara dalje vrućine ili ledene mećave kada im za to nije vrijeme.

Zašto govorimo o klimatskim promjenama?

Ako svijet bude ovako nastavio, UN računa da će emisije stakleničkih plinova do 2100. dovesti do povećanja prosječene globalne temperature za 2,9 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijske razine. Već smo vidjeli kakve razorne posljedice ima povećanje od samo 1,4 stupnja Celzijeva.

Čak i ako živite u dijelu svijeta gdje posljedice klimatskih promjena nisu tako ekstremne, ipak ćete biti pogođeni. Povećana migracija, cijene hrane i opća globalna nestabilnost idu ruku pod ruku sa zagrijavanjem planeta.