Uoči početka samita u litvanskom Vilniusu otvorilo se pitanje mogućeg raspoređivanja NATO-ovih snaga u Bosni i Hercegovini zbog zaoštravanja političke krize posljednjih nekoliko mjeseci. Iako su glavne teme sastanka na vrhu Ukrajina i Švedska, koja je dobila zeleno svjetlo od Turske za pristup Sjevernoatlantskom savezu, očekuje se da će barem na marginama biti riječi i o BiH. Što će to značiti za BiH ni analitičari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti, iako tvrde da elemenata za djelovanje sigurno ima.

„NATO koji je preuzeo odgovornost za mir i stabilnost ove zemlje treba preuzeti odgovornost i kada je riječ o stabilizaciji. U političkom smislu vi možete raditi što hoćete. Međutim, kada to pretvorite u ponašanje s pravnim posljedicama, onda se stvari kompliciraju“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović. On očekuje da će međunarodna zajednica svakako reagirati, bez obzira na rasplet događaja na samitu u Litvi.

Brčko kao opcija

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić pozvao je članice NATO-a da na temelju Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma i članka 7. Statuta Brčko distrikta BiH rasporede NATO vojnike na njegovom teritoriju. Zvizdić je poziv uputio nakon što su zakoni u Republici Srpskoj koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda, objavljeni u Službenom glasniku RS-a.

„Takvom odlukom bi preventivno bio zaustavljen, a onda i trajno onemogućen projekat secesije Republike Srpske koji je pokrenut zadnjim odlukama Narodne skupštine“, naveo je Zvizdić.

Prema Dejtonskom sporazumu NATO je obvezan štititi mir i sigurnost u BiH, podsjeća vojni analitičar Đuro Kozar, navodeći da, ako dođe do razmještanja trupa, nijedna strana u BiH nema ingerencije za bilo kakve reakcije. Kozar navodi da u ovom trenutku postoji nekoliko scenarija koji se mogu očekivati od samita NATO-a.

„Jedan od načina je slanje trupa u Brčko distrikt, gdje bi oko stotinjak vojnika bilo stacionirano iz preventivnih razloga kako ne bi bilo svojatanja Brčkog od establišmenta u RS-u", kaže Kozar. On ističe da NATO može rasporediti svoje postrojbe na bilo kojem dijelu teritorija BiH.

Međutim, dio analitičara postavlja pitanje što je sada s Dejtonskim mirovnim sporazumom, s obzirom da je posljednjim zakonima usvojenima u RS-u derogirana uloga visokog predstavnika, kao vrhovnog tumača.

„Pravno gledano vi praktički imate stanje u kojem bi NATO morao vratiti mirovni sporazum na snagu. Jer ako vi dovodite u pitanje visokog predstavnika kao tumača, degradirate Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma. Bilo tko da donese odluku koja ima posljedice po Dejtonski sporazum, to degradira cijeli sporazum“, kaže Ahatović. On kaže da se u tom slučaju netko mora izjasniti da li i koji dijelovi sporazuma i dalje važe ili ne važe.

Vučić upozorava na vrijeme nakon samita

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se prije nekoliko dana, govoreći o stanju na Kosovu, dotakao i BiH rekavši da bi ključni datumi za BiH mogli biti upravo oni nakon samita u Litvi.

„Situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini će biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12., poslije 13. srpnja“, rekao je Vučić ne želeći otkriti više detalja, kao ni je li upoznat s raspletom događaja oko samita NATO-a u Litvi.

Ima i onih koji ne vjeruju da bi se NATO u ovom trenutku mogao baviti pitanjem razmještanja trupa bilo gdje u BiH. U fokusu su i dalje Ukrajina i Švedska, a o BiH bi se, kažu, moglo razgovarati tek na marginama samita.

„Očekuje se da će i dalje dužnosnici NATO-a ostati privrženi obećanjima da će u svjetlu ruske invazije ostati opredijeljeni na podršci i pružanju sigurnosnih jamstava Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, kao najranjivijim državama u neposrednom okruženju NATO članica. I sam poziv dužnosnicima BiH da budu službeno prisutni na ovom značajnom događaju treba promatrati u pozitivnom svijetlu opredjeljenja NATO-a za suradnju i perspektivu punopravnog članstva BiH u NATO-u", rekao je za Fenu predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović, navodeći da će se na samitu raspravljati i o ostalim značajnim tema koje trebaju pokazati da su NATO snage i dalje spremne odgovoriti na svaki izazov na ovoj dinamičnoj i nepredvidljivoj međunarodnoj sceni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu